Hvalov zbornik
Impresum
1404.
Materijalni opis
359 listova ; 17 x 11 cm
Napomena
Izvornik dostupan u Biblioteca Universitaria di Bologna, MS 3575B.
Opis
Hvalov zbornik pisan je, kako se vidi iz kolofona, 1404. za bosanskog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je upravo tada stekao naslov vojvode grada Splita te hrvatskodalmatinskog bana. U to vrijeme Hrvatinić je bio namjesnik kralja Ladislava koji je 1403. u Zadru okrunjen za hrvatsko-ugarskoga kralja. Gotovo istovremeno za tog je istog feudalca pisan i Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića. U kolofonu se pisar predstavio kao Hval krstjanin, u čemu je izravno naznačena pripadnost crkvi „bosanskih krstjana“. Hvalov zbornik pisan je poluustavnom ćirilicom, a Đuro Daničić smatra da je prepisan s glagoljskog predloška. Potvrdu za takvo mišljenje on nalazi na dva mjesta u kodeksu, gdje su napisana glagoljska slova. • Slavist Josef Dobrovský prvi u slavistici donosi podatke o Hvalovu kodeksu u djelu "Institutiones linguae slavicae (Beč, 1822.). Franjo Rački prvi put je predstavio kodeks 1869. u ediciji "Starine" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a objavio ga je dvije godine kasnije Đuro Daničić u istoj Akademijinoj ediciji. Daničić većinom piše o jeziku kodeksa uspoređujući Hvalov kodeks s Nikoljskim evanđeljem i sa Šišatovačkim apostolom. • Hvalov zbornik danas je pohranjen u Sveučilišnoj knjižnici u Bologni, a prije toga bio je u vlasništvu pape Benedikta XIV. Papi je kodeks darovao talijanski jezikoslovac Giacomo Facciolati (1682. – 1769.). Nije poznato kako je kodeks dospio u Italiju, u Facciolatijevo vlasništvo. Vjerojatnom se čini pretpostavka da su Hrvojevi nasljednici po slomu Bosanske države emigrirali u Italiju pa su sa sobom ponijeli kodeks.
Jezik
Način izrade datoteke
Format
Vrsta
Projekt
Pismo
Zbirka
