U radu se analizira dosadašnji tijek postupanja nadležnih represivnih institucija u suzbijanju gospodarskih prijevara u Republici Hrvatskoj. Polazi se od razmišljanja da Hrvatska još nije dostigla potrebnu institucionalnu razinu za učinkovito suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, što je vidljivo na primjeru gospodarskih prijevara. Kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 247. Kaznenog zakona, već je više od dva desetljeća zastupljeno kao jedno od najprisutnijih pojavnih oblika gospodarskog kriminaliteta u našoj zemlji i time zaslužuje pozornost da se istraži razloge takve dugogodišnje pojavnosti. U tom smislu ovaj je rad zamišljen da potakne na razmišljanje o navedenoj problematici gdje se gospodarske prijevare promatraju kao jednostavniji oblik gospodarskog kriminaliteta za koji nadležne institucije, iako iskazuju statističku uspješnost, dugi niz godina nemaju kvalitetna rješenja i time pridonose da se poslovna etika u našoj zemlji ne razvija u željenu smjeru. Odgovore koji su razlozi tomu nastojat će se dobiti statističkim i empirijskim pokazateljima o institucionalnoj represivnoj ulozi gdje će se s kaznenopravnog aspekta razmotriti gospodarske prijevare u Republici Hrvatskoj.; The paper analyses the current course of action of competent repressive institutions in their fight against economic fraud in the Republic of Croatia. It starts from the theses that Croatia has not yet reached the institutional level necessary for the effective suppression of economic crimes, which is evident from the example of economic fraud. The criminal offense of fraud in business dealings described in Article 247 of the Criminal Code has been one of the most prominent forms of economic crime in Croatia for over two decades. As such, it deserves special attention, and the reasons why it has remained in existence for such a long time should be explored. Having this in mind, it is the aim of this article to question the assumptions according to which business fraud is perceived as a minor? Criminal offense for which the competent institutions have not found an adequate solution in spite of their apparent efficiency in terms of statistics. This has contributed to the inadequate development of business ethics in Croatia. The reasons for this will be explained by using statistical and empirical indicators. The repressive institutional role in the case of business fraud in the Republic of Croatia will be discussed in in the light of criminal law and from an ethical point of view.