U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je cilj bio utvrditi koliko i na koji način knjižničari zaposleni u različitim tipovima knjižničnih ustanova u Republici Hrvatskoj sudjeluju u odabranim aktivnostima u kontekstu stalnog stručnog usavršavanja (praćenje stručne literature, sudjelovanje na skupovima i u znanstvenim istraživanjima) te saznati kako percipiraju domaća znanstvena istraživanja (relevantnost, nedostaci, nedovoljno istražene teme itd.). Metodologija. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2018. godine uz pomoć anonimnog online upitnika (13 pitanja s višestrukim odgovorima i otvorena pitanja). U istraživanju je korišten prigodni uzorak, a prikupljeno je 227 valjanih odgovora. Kvantitativni podaci dobiveni upitnikom obrađeni su uz pomoć alata za statističku obradu podataka SPSS. Od kvalitativnih metoda korištena je metoda sadržajne analize. Rezultati. Rezultati istraživanja omogućuju uvid u vrijeme koje ispitanici posvećuju praćenju stručne literature te u načine sudjelovanja na stručnim skupovima s jedne strane, kao i u njihovo sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, suradnju sa znanstvenicima te percepciju domaćih znanstvenih istraživanja s druge strane. Ograničenja. Veličina i reprezentativnost uzorka. Originalnost/vrijednost. Iako je problematika stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u Hrvatskoj već bila predmetom istraživanja domaćih autora, u domaćoj stručnoj literaturi do sada nema objavljenih istraživanja o percepciji znanstvenih istraživanja od strane knjižničara. U radu se donose vrijedne i do sada nepoznate spoznaje o tom fenomenu.; Purpose. The paper presents the research results aimed at investigating the participation of the librarians employed in different types of library institutions in the Republic of Croatia in various continuing professional development activities (reading professional literature, participation in conferences and scientific research), and identifying their perception of domestic scientific research in librarianship (relevance, weaknesses, research problems, etc.). Methodology. The research was conducted in May 2018 using the anonymous online questionnaire (13 questions with multiple choice answers and open questions). The study used the convenience sampling method. The quantitative analysis was conducted on 227 correctly completed questionnaires using the SPSS statistical package. The qualititative data were analysed with the help of the content analysis method. Findings. The findings have given an insight into the amount of time the respondents have devoted to reading the professional literature and participation in the conferences. In addition, their participation in scientific research, collaboration with scholars, and their perception of scientific research in librarianship in Croatia have been analyzed. Limitations. The size and the representativity of the sample. Originality/Value. Although continuing professional education of librarians has already been discussed before, the Croatian professional literature seems to lack studies into librarians’ perception of scientific research.