Pedunculate oak (Quercus robur L.) is economically and ecologically one of the most important tree species in lowland forests of Southeastern Europe, and it is endangered by numerous biotic and abiotic factors. In this study, we investigated the effect of drought and herbivore attack of gypsy moth (Lymantria dispar L.) on two families of young oak seedlings subjected to the following treatments: drought (D); gypsy moth (GM); both drought and gypsy moth (D+GM) and control (Ø) for a period of 15 days followed by a 7-day recovery period. During both treatment and recovery, physiological parameters - net photosynthesis (A), transpiration (E), stomatal conductance (gs), sub-stomatal CO2 concentration (Ci), water use efficiency (WUE), nitrate reductase activity (NRA) and chlorophyll content (Chl) were measured. Our results showed significant effects of stress factors on physiological processes in oak seedlings which could have potential impact on forest regeneration. Also, differences in the reaction between investigated families indicated the need for breeding and selection of more resistant progenies and provenances of pedunculate oak.; Hrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od ekonomski i ekološki najznačajnijih drvenastih vrsta u jugoistočnoj Europi, čiji je opstanak znakovito ugrožen promjenama okoliša koje se najčešće očituju u poremećaju vodnog režima i napadima kukaca. Imajući u vidu činjenicu da oba negativna čimbenika dovode do poremećaja fizioloških procesa u biljkama i da često utječu na biljke zajedno, cilj ovoga pokusa bio je ispitati utjecaj pojedinačnog i zajedničkog djelovanja suše i napada kukaca na fiziologiju hrasta lužnjaka i mogućnost različite reakcije uvjetovane porijeklom sadnica. U ovom smo radu ispitivali utjecaj suše i napada gubara (Lymantria dispar) na klijance hrasta lužnjaka porijeklom iz dvije familije polusrodnika koji su bili naklijani u kontroliranim uvjetima i potom izloženi sljedećim tretmanima: suša ( D); gubar (GM); suša i gubar (D+GM) te kontrola (Ø) u trajanju od 15 dana, nakon čega je slijedio oporavak biljaka u trajanju od 7 dana. Krajem tretmana i nakon oporavka, izvršena su mjerenja fizioloških parametara – stopa neto fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), stopa provodljivosti puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (Ci), učinkovitosti korištenja vode (WUE), aktivnosti nitrat-reduktaze (NRA) i sadržaja klorofila. Rezultati mjerenja fizioloških parametara prilikom induciranog Kod tretiranih klijanaca A opala je za 42-61% u odnosu na kontrolni tretman (Graf 1) a u isto vrijeme, zabilježen je porast Ci u svim tretmanima, što ukazuje na metaboličku limitiranost fotosinteze, osobito ako se uzme u obzir da nije zabilježeno signifikantno smanjenje provodljivosti puči u svim tretmanima. Inducirani stres je različito utjecao na aktivnost nitrat-reduktaze koja je bila smanjena samo kod familije 2 u svim tretmanima.