Modernisation trends in public administration in Slovenia / Simona Kukovič, Gorazd Justinek.
Modernisation trends in public administration in Slovenia / Simona Kukovič, Gorazd Justinek.
Sažetak

The theory of public administration offers a wide range of paradigms or approaches that are developed as a consequence of various triggers from internal and external environment. The classical model of bureaucratic organization as outlined by Weber is no longer appropriate in modern countries, although it still remains the basis of public administration because of numerous transformations and upgrades. The first major reforms were introduced to public administration via the more modern and market-oriented New Public Management. However, Post-New Public Management approaches have recently developed as a reflection of social and political changes. In this paper, we offer an overview of modern approaches, which do not appear in pure form, but in the form of hybrids. There is no consensus, either in science or in practice, on the optimal direction of public administration development or on the preferential approach. This decision is left to the governments, bearing in mind that each public administration reform and hybridization of approaches affect the complexity of public administration. Analysing the reform of the Slovenian public administration, we have found that the current Strategy of Public Administration Development for 2015-2020 is based on modern elements and values of Post-New Public Management approaches and that reforms strive for modernization, but (as shown by the current crisis) a serious effort will be required in the future to achieve this goal.; Teorija javne uprave razvila je niz paradigmi ili pristupa kao odgovor na različite pobude iz unutrašnje i vanjske okoline. U suvremenim zemljama klasični Weberov model birokratske organizacije nije više primjeren premda i dalje ostaje osnova javne uprave zahvaljujući mnogim promjenama i poboljšanjima. Prve velike reforme u javnu su upravu uvedene zahvaljujući modernijem i na tržište orijentiranom novom javnom menadžmentu, ali se u novije vrijeme razvijaju i suvremeniji (post-NJM) pristupi kao odraz društvenih i političkih promjena. U ovom se radu daje pregled modernih pristupa koji se ne pojavljuju u čistim oblicima nego kao hibridi. Ni u znanosti ni u praksi nema suglasnosti o optimalnom pravcu razvoja javne uprave ili o preferiranom pristupu. Odluka o tome prepušta se vlastima, s mišlju da svaka reforma javne uprave i miješanje pristupa utječe na složenost javne uprave. Analiza slovenske javne uprave pokazala je da je važeća Strategija reforme javne uprave za razdoblje 2015-2020 utemeljena na modernim elementima i vrijednostima pristupa razvijenih poslije novog javnog menadžmenta, koji teže modernizaciji ali traže značajne napore da bi bili provedeni, kao što pokazuje trenutačna kriza.