Cilj. U radu se donosi bibliografija znanstvenih i stručnih radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka iz triju grana informacijskih i komunikacijskih znanosti – arhivistike i dokumentalistike, knjižničarstva i muzeologije. Rad ima za cilj dati kvantitativni i kvalitativni uvid u hrvatsku znanstvenu i stručnu produkciju iz navedenoga područja, te ukazati na njegovu važnost u etabliranju informacijskih znanosti u nas. Metodologija. U svrhu pronalaska relevantnih radova o temi, pretraženi su domaći izvori (Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske i katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb), strane bibliografske, citatne i baze punog teksta u području društvenih znanosti dostupne preko Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, te tražilica znanstvene literature Google Scholar. U nastojanju da bibliografija bude što cjelovitija, pretraženi su i popisi literature u identificiranim radovima, pa je bibliografija tako rađena i de visu. Učinjena je i kvantitativna i kvalitativna analiza prikupljenih bibliografskih jedinica, kao i njihova analiza prema autorstvu, vrsti radova i jeziku. Rezultati. Kvantitativna analiza je pokazala da su se prvi radovi pojavili već početkom pedesetih godina 20. stoljeća te da se već tada promišljalo o obrazovanju informacijskih stručnjaka. Taj se interes intenzivirao sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća te od tada nije jenjavao već je, štoviše, rastao. Najveći je broj radova objavljen u prvom desetljeću 21. stoljeća. Razloge vjerojatno treba tražiti ne samo u naglom razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija već i u uvođenju Bolonjskog procesa na hrvatska visoka učilišta, čemu su se nastavni kurikulum i obrazovanje informacijskih stručnjaka trebali prilagoditi. Kvalitativna analiza pokazala je da je toj problematici i posvećen najveći broj radova.; Purpose. The paper provides a bibliography of scientific and professional papers of Croatian authors on the education of information professionals in three branches of information and communication sciences: archives and documentation, librarianship, and museology. The aim of the paper is to provide quantitative and qualitative insights into Croatian scientific and professional production in the mentioned areas and to indicate its importance in the establishment of the field of information sciences in Croatia. Methodology. In order to find the relevant papers on the subject the following sources have been searched: the Croatian Scientific Bibliography, Hrčak - Portal of Scientific Journals of the Republic of Croatia, the catalog of the National and University Library of Zagreb, the bibliographic, citation and full text databases in the field of social sciences available through the Electronic Source Portal for the Croatian Academic and Scientific Community, and finally the Google Scholar search engine. In an effort to keep the bibliography as complete as possible, the lists of literature in the identified works were also searched, and for this reason, the bibliography can be considered to be made de visu. The collected bibliography entries were analyzed from the quantitative and qualitative perspectives as well as by the authorship, types of papers, and language. Findings. The quantitative analysis showed that the first papers appeared in the early 1950s, and that even then much thought was given to the education of information professionals. This interest intensified in the mid-1980s and has not faded since then, but rather has grown. The largest number of papers appeared in the first decade of the 21st century.