Kriptografija je grana kriptologije koja se pojavila već pri samom nastanku pisma. U klasičnu kriptografiju ubrajamo šifre poput Cezarove i Vigenreove koje predstavljaju način šifriranja podataka korištenjem privatnog, tajnog, ključa poznatog samo krajnjim osobama u komunikaciji. Godine 1976. dolazi do drastične promjene u kriptografiji i javljaju se prvi sustavi s javnim ključem pomoću kojih se poruka može sigurno prenijeti bez posrednika u komunikaciji. RSA i Rabinov kriptosustav predstavljaju prve takve sustave zasnovane na problemu faktorizacije. Kriptosustavi s javim ključem imaju primjenu u različitim poljima digitalnog života. U ovom radu ćemo objasniti osnovna načela kriptografije i njezine matematičke zakonitosti, te potkrijepiti to raznim primjerima i zanimljivostima.