U Hrvatskoj su odrasli građani prezaduženi, a mladi financijski nepismeni te je evidentna potreba za financijskim obrazovanjem. Međunarodno istraživanje OECD-a PISA 2012 pokazalo je da hrvatski petnaestogodišnjaci nisu sposobni donijeti ispravnu financijsku odluku i planirati budućnost. Različita istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj pokazala su da je prosječna ocjena financijske pismenosti poražavajuća. Najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina. U sklopu istraživanja uobičajeno se mjere tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu, a rezultati pokazuju da, premda se mladi od najranije dobi susreću s novcem, o novcu se ne razgovara u obitelji, vrtiću, školi ili fakultetu. Osnovno financijsko obrazovanje nije ponuđeno u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj ni na kojoj razini. Posljedica je da mladi ne znaju procijeniti izazove i rizike na financijskom tržištu, što dovodi do loših poslovnih odluka, pada prihoda i prevelike zaduženosti. U nastojanju da se to promijeni, a u skladu s dva dokumenta Vlade Republike Hrvatske (Odluku o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole i Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine) učenicima trećeg i četvrtog razreda Hotelijersko-turističke škole uveden je fakultativni predmet Financijska pismenost. U ovom su radu prezentirana očekivanja učenika koji su prepoznali vrijednosti nastavnog sadržaja, opisan je nastavni proces i načini učenja putem izvannastavnih aktivnosti. Prikazan je sadržajni okvir predmeta distribuiran po modulima u skladu s Odlukom o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Poduzetništvo za osnovne i srednje škole, zatim metode procjene znanja i usporedba rezultata anketa učenika koji pohađaju financijsku pismenost i učenika koji je ne pohađaju.; The fact that the adult Croatian citizens are severely indebted and the youth is financially illiterate, created the need for financial education. OECD-a PISA 2012 international research showed that Croatian fifteen-year-olds do not know how to make a sound financial decision or plan their future. Various research studies conducted in the Republic of Croatia indicated a very low average rate of financial literacy, the lowest being recorded among the population younger than 19. The research ubiquitously measures three basic categories: financial knowledge, financial conduct and attitude toward money. The results show that the finances are not discussed either in the family circle or in school or at university. Basic financial education is not a part of the curriculum at either of the educational levels. Consequently, young people do not know how to estimate potential risks and meet the challenges of the financial market, which leads to making bad business decisions, profit decrease and debts. Trying to change that situation, the School of Hotel Management and Tourism in Zagreb has implemented Financial Literacy as an elective school subject in the third and the fourth year curriculum, in accordance with two documents issued by the Government of the Republic of Croatia (Decision on Implementing Interdisciplinary and Cross-Curricular Topics of Civic Education in Primary and Secondary Schools and National Strategic Outline of Financial Literacy of Consumers for the Period between 2015 and 2020). This paper encompasses the expectations of students who recognized the value of the subject matter, describes the educational process and learning methods used in extracurricular activities: visiting financial institutions.