Grafička zbirka, kao zasebna jedinica u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu utemeljena je 1919. godine i zauzima važno mjesto u baštinjenju likovne građe.
Njezina posebnost u sklopu Knjižnice ističe se, prije svega, u tome da prikuplja, čuva, proučava te izlaže neknjižnu građu umjetničkoga obilježja nastalu na papiru. U Zbirci se od njezinih početaka prikupljaju likovna djela hrvatskih i stranih autora nastala od petnaestog stoljeća do danas - crteži, grafički listovi, grafičke mape, ekslibrisi, plakati, razglednice, ovitci knjiga.
Cjelokupan fond Zbirke dijeli se na Croaticu i inozemnu građu. Tako su crteži podijeljeni na podzbirke crteža hrvatskih autora te crteže inozemnih autora, a grafike su razvrstane u podzbirke grafika hrvatskih autora te na grafike inozemnih autora. Nepoznati su autori izdvojeni i istraživanjem se njihov broj smanjuje te prelaze u odgovarajuću podzbirku hrvatskih ili inozemnih autora. Grafičke mape čine jednu cjelovitu podzbirku. U fondu su tako zastupljene i sve grafičke tehnike dubokog, visokog i plošnog tiska, kao i crtačke tehnike od olovke, tuša, pastele, ugljena, akvarela, kojima su umjetnici dočarali nečiji portret, akt, pejsaž, vedutu, apstraktni motiv i sl.
Podzbirka plakata većim se dijelom sastoji od Croatice te obveznoga primjerka bivših jugoslavenskih republika i tek manjega broja inozemnih autora. Razglednice kao dokument vremena u kojem su nastale i putovale čine jednu cjelovitu podzbirku, ali su u spremištu podijeljene na razglednice gradova Hrvatske, ex-Yu, inozemne gradove i čestitke. Podzbirka faksimila obuhvaća faksimilske otiske djela nekih poznatih svjetskih grafičara. Zbirka posjeduje i bogatu priručnu knjižnicu.
Veličina fonda te njezina vrijednost čine Grafičku zbirku najvećom zbirkom takve vrste u zemlji. Zbirka posjeduje i bogatu priručnu knjižnicu.
Grafička zbirka otvorena je za korisnike ponedjeljak – petak 8-16 sati.
Pretraživanje građe Grafičke zbirke dostupno je putem mrežnog kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
