Hrvatske inkunabule
Hrvati su tiskarstvo, ili crnu umjetnost kako ga se katkad naziva, prihvatili vrlo brzo nakon Gutenbergova izuma što jasno svjedoči da je kulturna razina u 15. st. bila visoka, a veze Hrvata s europskim kulturnim središtima izuzetno čvrste. Ne samo što su se u novom mediju iskazali kao autori, tipografski majstori, urednici i sl., već su prve tiskane knjige postale dijelom hrvatskih knjižnica a brojne su sačuvane do danas.
Zbog svoje izuzetne vrijednosti i rijetkosti, zbirke inkunabula smatraju se jednim od najvrjednijih dijelova knjižničnih fondova diljem svijeta. Stoga ih knjižnice i drugi vlasnici i imatelji takvih zbirki i primjeraka predano nabavljaju, štite, opisuju, istražuju, digitaliziraju i predstavljaju javnosti. Hrvatske knjižnice u tome nisu iznimka, a osobitu vrijednost hrvatskih zbirki inkunabula predstavljaju hrvatske inkunabule kao dio nacionalne zbirke Croatica.
Prema uvriježenim kriterijima, hrvatskim se inkunabulama smatraju one koje su ❶ izrađene/otisnute na hrvatskom teritoriju, ❷ inkunabule hrvatskih autora, neovisno o tome gdje su i na kojem jeziku otisnute, ❸ inkunabule što su ih izradili hrvatski tipografski majstori, neovisno o tome u kojoj su sredini djelovali, ❹ inkunabule pisane hrvatskim jezikom, odnosno hrvatskom redakcijom crkvenoslavenskog jezika, tiskane glagoljicom ili latinicom, ❺ inkunabule u kojima su zastupljeni hrvatski prevoditelji, urednici i sl., te ❻ inkunabule na temu Hrvatske.
U projektu Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim crkvenim i svjetovnim ustanovama koji se izvodio od 2009. do 2011. uz financiranje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te od 2017. do 2023. uz financiranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, identificirano je 96 naslova inkunabula iz zbirke Croatica u 40 ustanova u Hrvatskoj, i to u 180 primjeraka, od čega su četiri glagoljične i 92 latinične inkunabule.
Iskorak prema osiguravanju veće dostupnosti i digitalnom objedinjavanju najstarijih hrvatskih tiskanih knjiga donio je i digitalizacijski projekt Incunabula Croatica: digitalizacija prvotisaka iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (2011.) koji je vodio Ivan Kapec iz Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Inkunabule se sustavno digitaliziraju i u sklopu ostalih projekata digitalizacije građe NSK i drugih ustanova.
Na portalu Incunabula Croatica dostupne su digitalizirane hrvatske inkunabule - više od 60 prvotisaka iz devet hrvatskih zbirki. Prijenosom najstarijih hrvatskih knjiga u digitalni oblik javnosti je omogućen uvid u osobitu zbirku nacionalnih inkunabula među kojima je i Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine - najstarija knjiga tiskana na hrvatskom jeziku i pismu.
