beta
Opisglagoljica, uz ćirilicu, jedno od dvaju slavenskih pisama. U slovnoj morfologiji ne pokazuje sličnosti ni s kojim poznatim povijesnim pismom. Azbučnim (fonografskim) ustrojem, grafičkom organizacijom tekstova i ortografijom izravno se oslanja na grčke uzore. Prevladava uvjerenje kako je to najstarije pismo slav. jezika, te kako ju je sred. IX. st. sastavio Konstantin Filozof kao pismo slav. prijevoda grč. liturgijskih tekstova, za potrebe širenja kršćanstva među moravskim Slavenima, dakle prije 863., zacijelo u Carigradu. Stariji su nazivi slavensko pismo, Littera Hieronymiana, littera slava, hrvacke knjige… Naziv glagoljica prvi je put zasvjedočen u tal. pismu Franje Glavinića rim. Propagandi 11. I. 1626., a koristi se učestalije tek od XIX. st; izveden je prema glagolu glagoljati, koji, osim svojeg izvornog značenja govoriti, označuje i obavljanje službe Božje na starosl. jeziku. Pridjev pak glagoljski za oznaku toga slav. pisma sreće se od XVI. st., a tako je i u lat. tekstovima: glagoliticus, alphabetum glagoliticum, scriptura glagolitica.
NapomenaIzvor: Hrvatska enciklopedija
  
Koncept Pismo
rrep

≈ 129  Povezani objekti

rreprreprreprreprreprreprreprreprreprrep
15504 | Missalь rimskiĵ slavenskimь êzykom' poveleniemь P.G.N. papy Urbana Osmago izdanь = Missale Romanum Slavonico idiomate iussu ss. d. n. papae Urbani Octavi editum.
11569 | Vinodolski zakon
11810 | Glagoljski obrednik. Ulomak.
15508 | Činь i pravilo misi ošte že i molitvi prêžde i po misê izь rimьskago misala = Ordo et canon missae cum orationibus ante et post missam : iuxta Missale Romanum.
14616 | Istarski razvod
13837 | Misal po zakonu rimskoga dvora = [Missale Romanum glagolitice]
15278 | Azbukividnêk slovinskiĵ iže opĉennim načinom Psalteriĉ nazivaetse pismom b. Jerolima Stridonskago prenapravlen o. f. Rafailom Levakoviĉem Hervaĉaninom.
15149 | [Introductorium Croatice].
15220 | Korizmenakь fra Ruberta protomačenь zlatinskoga êzika nahrvacki popopi Peri Êkovčiĉi i popopi Silvestri Bedričiĉi ...
15248 | Artikuli ili Deli prave stare krstianske vere, is Svetoga pisma redom postavleni ... va hrvacki verno stlmačeni po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrianu = Confessio oder Bekanntnuss des Glaubens ... aus dem Latein und Teütsch in die Crobatische Sprach verdolmetsdcht un[d] mit Glagolischen Buchstaben getruckt.