Probrano po: Značajan događaj
Astronomska promatranja : prolazak Merkura ispred Sunca
Opis
S grofom Francescom Garampijem, astronomom, Bošković je promatrao prolazak Merkura ispred Sunca 11. studenog 1736. godine. Tom je prilikom upoznao astronomske instrumente i metodologiju njihova rada. Bošković je spomenutu astronomsku pojavu opisao u djelu De Mercurii novissimo infra solem transitu (1737.).
Napomena
4
1
Boškovićev kartografsko-geodetski rad
Opis
Uz Boškovićev znanstveni doprinos na području fizike, matematike, astronomije i drugih znanosti, značajan je i doprinos u geodeziji i kartografiji. Svoj kartografsko-geodetski rad i istraživanje, Bošković je započeo u razdoblju od 1750. do 1752. Tada je po nalogu pape Benedikta XIV. bio zadužen da uzduž meridijana Rim – Rimini u Papinskoj Državi obavi astronomsko i geografsko putovanje te geodetsko mjerenje. Boškovićev suradnik u tom istraživanju bio je isusovac, matematičar, astronom i kartograf Christophe Maire.
Rezultati toga istraživanja objavljeni su 1755. u znanstvenom izvješću pod naslovom De litteraria expeditione per Pontificiam ditionem (O znanstvenom istraživanju po Papinskoj Državi). Priložena tom izvješću, na tri lista otisnuta je karta u bakrorezu pod naslovom Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico (Nova geografska karta Crkvene Države). To je bila karta Papinske Države, koju je prema zajedničkim podacima Ruđera Josipa Boškovića i talijanskog kartografa i nakladnika Paola Santinija izradio Christopher Maire. Godine 1770. rezultati navedene geodetske izmjere objavljeni su i u francuskom prijevodu pod naslovom Voyage astronomique et geographique, dans l’État de l’Église (Astronomsko i geografsko putovanje Crkvenom Državom) u kojem je objavljena karta pod naslovom Carte de l’État de l’Église (Karta Crkvene Države).
U Zbirci zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se Boškovićeva karta Crkvene Države. Karta predstavlja jedini primjerak poznatih kartografskih djela Ruđera Boškovića, koji se čuva u knjižnicama u Hrvatskoj.
Izvor: Miletić-Drder, Mira. “Nouvelle carte de l’État de l’Église” Ruđera Boškovića i Paola Santinija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Kartografija i geoinformacije, 10, 16(2011.)
Karta Papinske države dostupna je u Digitalnoj zbirci zemljopisnih karata i atlasa i Digitalizirana baština Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Napomena
9
2
Djetinjstvo i školovanje Ruđera Boškovića u Dubrovniku
Opis
Rano je djetinjstvo Ruđer Bošković proveo u krugu obitelji, oca Nikole (o. 1641.-1721.) i majke Pavle (1674.-1776.) te osmero braće i sestara. Pohađao je u Dubrovniku isusovački zavod, Collegium Rhacusinum (Collegium Ragusinum), koji je obnovljen poslije velikoga potresa 1667. godine.
Njegov stariji brat Bartol, rimski student, 16. rujna godine 1725. na povratku s dopusta, što ga je proveo u Dubrovniku, odvodi sa sobom u Rim, kako bi ondje nastavio školovanje u isusovačkom učilištu, Collegium Romanum.
Ruđer će se vratiti rodnom gradu 18. srpnja godine 1747. i ostati do 13. listopada. To je bio njegov zadnji posjet Dubrovniku.
Napomena
2
3
Konstrukcija instrumenata
Opis
Dr. sc. Ivica Martinović, vrsni poznavatelj života i djela Ruđera Boškovića, ukazuje na Boškovićev rad u konstrukciji instrumenata kojim se potvrdio u europskim razmjerima. Bošković je konstruirao i primijenio niz novih instrumenata (kružni mikrometar, geodetski stalci, prvi vitrometar, ura njihalica, konačni vitrometar, megametar), za neke je predložio nove načine verifikacije (kvadrant), a za neke je napisao vrsne teorijske članke (uređaj za crtanje Kartezijevih ovala, objektivni mikrometar). Godine 1766., Bošković je predložio pokus kojim bi se ustanovila narav svjetlosti i u tu svrhu zamislio novu vrstu dalekozora s cijevi koja bi bila ispunjena vodom. Njegovi su članci iz praktične optike, astronomije i geodezije, usredotočeni na izume novih ili poboljšanja poznatih instrumenata, objavljeni u Rimu, Bologni, Beču, Parizu, Londonu i Veneciji. (Citirano iz: Martinović, Ivica. Ruđer Bošković : polihistor 18. stoljeća “Znanost u Hrvata”, lipanj – listopad 1996., MGC, Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb).
Napomena
6
4
Početak objavljivanja znanstvenih radova
Opis
Godine 1736., u dobi od dvadeset pet godina, objavio je Bošković u Rimu svoj prvi znanstveni rad De Maculis Solaribus exercitatio astronomica habita in Collegio Romano Societatis Jesu a PP. ejusdem Societatis. (Typographia Komarek, Romae 1736, pp. 10, 4°). Sljedeće su mu godine tiskana dva djela: Trigonometria sphaericae constructio i De Mercurii novissimo infra Solem Transitu…
Boškovićeve brojne znanstvene rasprave obuhvaćaju temeljna prirodoznanstvena i prirodnofilozofska promišljanja, teoriju prirodne filozofije, astronomska pitanja i radove o praktičnoj astronomiji, probleme teorijske astronomije, razmatranja o višoj geodeziji i zemljinu obliku, priloge iz optike, radobe iz područja graditeljstva te arheološka istraživanja.
Pisao je na nekoliko jezika: latinskome, francuskome i talijanskome, a pisma upućena obitelji u Dubrovniku na hrvatskome. Sva njegova djela odlikuju se visokim jezično-stilskim umijećem, a najpoznatija su: Elementa matheseos universae, De aestu maris, Opera pertinentia ad opticam et astronomiam, De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XVI, Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, itd.
U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pohranjena je sedamdeset jedna jedinica tiskanih djela (prvotisci i kasnija izdanja, suatorska djela te prijevodi). Boškovićeva su djela u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu prispjela na različite načine, uglavnom darom Hrvatske vlade, a u novije je vrijeme dio građe Knjižnica nabavila otkupom od domaćih i inozemnih antikvara te iz obiteljskih ostavština.
Napomena
5
6
Ređenje i proslava mlade mise
Opis
Bošković je 4. studenoga 1740. godine služio svoju mladu misu u rimskoj crkvi sv. Ignacija, a u kolovozu godine 1744. položio je svečane zavjete.
Ukinućem Isusovačkog reda godine 1773., Bošković će nastaviti svoj život kao svećenik.
Napomena
7
7
Ruđer Bošković (1711. - 1787.)
Opis
Dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711.-1787.), hrvatski je matematičar, fizičar, zvjezdoznanac, filozof, diplomat i pjesnik. Najveći dio svog života proveo je u Italiji odakle je kretao na brojna putovanja diljem Europe. Član onodobnih najuglednijih znanstvenih udruga, rado viđen na kraljevskim dvorovima, Bošković u spjevu De Solis ac Lunae defectibvs libri , kao i francuskome prijevodu toga djela, s ponosom govori o svojem “slatkom i jedinome zavičaju Dubrovniku”.
Kada ga je Jean d’Alambert, u jednoj raspravi o obliku Zemlje, nazvao “talijanskim matematičarom”, Bošković mu u djelu De litterari expeditione, točnije u francuskom prijevodu toga djela, Voyage astronomique et geographique (1770.), u zabilješci na str 449-450, odgovara: “Skrećemo ovdje pozornost ponajprije na to da je naš autor Dalmatinac, i to iz Dubrovnika, a ne Talijan”.
Boškovićevo je djelo postalo dijelom svjetske znanstvene baštine, a doprinos i utjecaj na razvoj znanosti osigurali su mu mjesto među velikanima znanosti.
Napomena
1
8
