beta

Zbirka zemljovida i atlasa

Zbirka zemljovida i atlasa, jedna je od zbirki posebne vrste građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kartografski fond Zbirke broji preko 42000 listova karata te 2000 atlasa. U zbirci se čuvaju sve vrste karata, kao što su pregledne karte, tematske karte, topografske karte svih mjerila, planovi i pomorske karte, stare karte, rukopisne karte, astronomske karte i sve vrste atlasa (opći, povijesni, različiti tematski itd.). Kartografski je fond tijekom godina sustavno izgrađivan i popunjavan po svim geografskim područjima, međutim s naglaskom na karte Hrvatske. Zbirka sadrži i priručnu knjižnicu s nekoliko stotina svezaka knjiga iz područja kartografije i kartografskog knjižničarstva. Kartografska građa se nabavlja na četiri osnovna načina, a to su obvezni primjerak, kupnja, dar i zamjena. Kartografska građa dijeli se u nekoliko tematskih i kronoloških cjelina koja proizlazi iz nekoliko kategorizacija fonda kartografske građe, a to su kronologija nastanka, tehnika izrade, cjelokupna nedjeljiva ostavština, vrsta kartografske građe te građa prikupljana obveznim primjerkom.

  1. Starija kartografska građa fond je karata i atlasa nastalih od XVI. do sredine XIX. stoljeća, tehnikama drvoreza, bakroreza i nadoreza.
  2. Rukopisna kartografska građa fond je unikatnih primjeraka karata, nacrta i planova izrađenih i nacrtanih rukom u raznim tehnikama. Osobito se ističe fond planova i nacrta osječke Tvrđe, planova hrvatskih gradova te pregledne karte prostora Hrvatske iz XIX. stoljeća (Vojna Krajina, Slavonija, Dalmacije).
  3. Zbirka Novak kartografska je baštinska zbirka izuzetne vrijednosti, prikupljana godinama u zaokruženu cjelinu. Fond se sastoji od karata Hrvatske XVI.-XX. stoljeća, atlasa i knjiga kartografske i povijesne tematike usko povezane s hrvatskom kartografskom poviješću.
  4. Karte i planovi XIX. stoljeća važna je cjelina za povijest Hrvatske te razvoj kartografije. Značajka kartografske građe iz ovoga razdoblja je u tome što se počinje pojavljivati građa na hrvatskom jeziku, kao i izdavačke kuće u Hrvatskoj.
  5. Karte i planovi prve polovice XX. stoljeća također je važna cjelina zbog povećanja broja jedinica građe na hrvatskom jeziku te povećanja raznovrsnosti vrsta karata. XX. stoljeće je stoljeće burne povijesti koja se može pratiti putem relevantnih kartografskih izvora. Građa pokriva razdoblje do kraja II. svjetskoga rata.
  6. Suvremena kartografska produkcija obuhvaća kartografsku građu od sredine XX. stoljeća do danas. Značajka je da je većina građe iz ove skupine pribavljena obveznim primjerkom.

Cjelokupan kartografski fond zbirke katalogiziran je prema ISBD(CM)-u i dostupan je putem mrežnog kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu .


Natrag