Istraživanja sugeriraju kako se značajan broj mladih koristi seksualno eksplicitnim materijalom (SEM). Istodobno, razvoj je mobilnih tehnologija i internetskih društvenih mreža omogućio novo seksualizirano ponašanje – slanje seksualiziranih poruka (engl. sexting). Dosadašnja su istraživanja povezala uporabu SEM-a, odnosno slanja seksualno eksplicitnih poruka, s rizičnim spolnim ponašanjima i nekim drugim neželjenim ishodima. Vodeći se modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM; Peter i Valkenburg, 2013), cilj je ovoga longitudinalnog istraživanja bio ispitati doprinos stupnja obrazovanja roditelja, roditeljske kontrole, samopoštovanja, traženja uzbuđenja, anksioznosti i depresivnosti, religioznosti, seksualne inicijacije, korištenja internetskih društvenih mreža te korištenja SEM-a u predikciji slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku koji je uključio 791 riječkog srednjoškolca (302 mladića i 489 djevojaka) prosječne dobi od 15.8 godina (SD = 0.51). Podaci su prikupljeni u dvije vremenske točke u razmaku od 12 mjeseci. Od ukupnog broja sudionika 46% je mladića u prvom i 37.7% u drugom mjerenju bar jednom poslalo seksualiziranu poruku, dok je isto ponašanje označilo 36.6.% djevojaka u prvom i 33.7% u drugom mjerenju. S obzirom na to da je seksualna socijalizacija adolescenta idalje velikim dijelom spolno specifična, analize su provedene odvojeno po spolu. Rezultati multivarijatne analize (korištena je hijerarhijska logistička regresija s kontrolom inicijalne razine ishoda) pokazali su kako djevojke koje su u prvom mjerenju sklonije traženju uzbuđenja, djevojke koje su stupile u spolni odnos te one koje se koriste SEM-om češće šalju seksualno eksplicitne poruke u drugoj točki mjerenja. U poduzorku se mladića samo traženje uzbuđenja pokazalo značajnim pozitivnim prediktorom ishoda. Imajući u vidu golemu popularnost internetskih društvenih mreža među mladima, dobiveni nalazi upućuju na važnost sustavnog promicanja medijske pismenosti te boljeg razumijevanja motivacije za slanje seksualiziranih poruka, kao i potencijalnih rizika, u adolescenciji.