Europski upravni prostor leži na dvjema skupinama ljudskih prava. Prva promoviraju demokratsku otvorenost i participaciju građana te jačaju ulaznu legitimnost javne uprave, dok se druga odnose na dobro javno upravljanje i jačaju izlaznu legitimnost uprave. Povelja o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora na snazi od 2009. daje nužnu pravnu osnovu obiju skupina ljudskih prava. Rad se bavi pitanjem uloge mjesne samouprave u jačanju EU-standarda otvorenosti, participacije i dobrog upravljanja. Obrađuju se dva istraživačka pitanja: a) koja je pravna, a koja stvarna uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, b) može li ona doprinijeti jačanju ulazne ili izlazne legitimnosti poretka. Analiziraju se opći akti izabranih gradova o mjesnoj samoupravi te sadržaj internetskih stranica mjesnih odbora svih hrvatskih gradova. Slijedeći kategorizaciju koju su postavili Hlepas i drugi (2018.), uz nadopunu u skladu s hrvatskim okolnostima, analiziraju se uloge hrvatske mjesne samouprave. Na osnovi nalaza i odabranih komparativnih iskustava interpretira se trenutačno stanje hrvatske mjesne samouprave te se formuliraju preporuke za unaprjeđenje.; The European administrative space is based on two groups of human rights. The first promotes democratic openness and citizen participation, and strengthens the input legitimacy of public administration, while the other relates to good public governance and strengthens the output legitimacy of public administration. The Charter of Fundamental Rights, which forms an integral part of the Lisbon Treaty in force since 2009, provides the necessary legal basis for both groups of human rights. The paper deals with the question of the role of sub-municipal government in strengthening the EU's standards of openness, participation and good governance. Two research questions are analyzed: a) what is the legal and actual role of sub-municipal government in Croatia; and b) can it contribute to strengthening the input or output legitimacy of public administration? The general acts of sub-municipal government in selected cities and the contents of the websites of the sub-municipal governments of all Croatian cities are analyzed. Following the categorization by Hlepas et al. (2018), adapted to the Croatian circumstances, the role of the Croatian sub-municipal government is analyzed. Based on the findings and selected comparative insights, the current state of Croatian sub-municipal government is interpreted and recommendations for improvement are formulated.