Ljudsko je lice spolno dimorfna karakteristika, a morfologija lica povezana je s različitim biološkim markerima. Prilikom percepcije lica druge osobe pojedinci stvaraju dojmove o spolu, dobi, etničkoj pripadnosti, ali i emocionalnim stanjima i osobinama ličnosti te osobe. Ovaj je proces automatski, iznimno brz i uključen je u sve situacije socijalne interakcije. Brojna istraživanja upućuju na to da ljudi imaju pristranosti prema određenim fenotipima lica prilikom donošenja odluke o tome tko bi trebao biti vođa njihove grupe, bilo da je riječ o ekonomskim ili političkim grupama. U ovom će preglednom radu biti prikazani nalazi koji iz perspektive evolucijske psihologije pokušavaju razjasniti nastanak i funkciju spomenutih pristranosti. Kao glavni teorijski okviri bit će predstavljeni: evolucijska teorija vodstva, biosocijalni model kategorizacije vođa te hipoteza evolucijske kontingencije. Nadalje, bit će opisana istraživanja koja pokazuju da ljudi preferiraju vođe s licima koja izgledaju kompetentno, ovisno o kontekstu muževno ili ženstveno, te privlačno. Na koncu, bit će prikazani određeni nedostaci istraživanja u ovom području, zajedno sa smjernicama za buduća istraživanja.; Human face is a sexually dimorphic trait, and its morphology is related to various biological markers. During face perception, people make several inferences about others, such as sex, age, ethnicity, emotional state or personality traits. This process is automatic and rapid, and is included in all forms of social interactions. Some studies indicate that people have certain biases towards specific facial phenotypes during decision-making about who is the best candidate to be a group leader in an economic or political context. In this review paper, origins and functions of aforementioned biases will be discussed from an evolutionary psychological perspective. Evolutionary leadership theory, biosocial leadership categorization model and evolutionary-contingency hypothesis will be presented as the main theoretical frameworks in the field. Moreover, findings regarding bias towards perceived facial competence, masculinity-femininity and attractiveness will be described. Lastly, some limitations in the field will be addressed, together with the recommendations for future studies.