beta
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
NapomenaBilješke uz tekst.
Vrstačlanak
OpisU članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj su mjeri mocijski parnjaci zastupljeni u rječnicima. S jedne strane, i gramatike i rječnici ovjeravali su uporabnu situaciju i pisanu praksu, a s druge strane, pokazatelji su autorske inventivnosti u popunjavanju postojećega leksičkoga fonda novim sastavnicama, a takvi su rječotvorni prinosi bili uobičajeni u predstandardizacijskoj fazi hrvatskoga jezika. Stoga su gramatike i rječnici i primjer jezične uporabe i izvor za povijesnojezičnu analizu na svim razinama. U raščlambu su uključene tri gramatike i četiri rječnika. Da bi se dobio što bolji uvid u problematiku, odabrani su rječnici koji se međusobno razlikuju opsegom, vrstom i namjenom. Na temelju zaključaka o poimanju mocijskih odnosa u starijoj hrvatskoj gramatikografiji i leksikografiji uočen je problem povezan sa suvremenom definicijom mocije te ponuđen prijedlog za njezinu doradu, bar kad je riječ o povijesnojezičnim istraživanjima.The paper analyzes feminine/masculine relations in the selected Croatian grammar books and dictionaries from pre-standard period to the publishing of Parčić’s dictionary in 1901. The aim of the paper is to answer the question in what way were such relations presented by grammarians and to what extent are these nouns present in the dictionaries. On the one hand, the grammar books and dictionaries reflected the usage and written practice of the time, and on the other, they mirror the inventiveness of the authors in filling the existing lexical gaps with new elements formed by compounding and derivation. Such word formation was very characteristic for the pre-standard period of the Croatian language. Thus grammar books and dictionaries are an example of language usage and a source for historical analysis of language on all levels. The corpus for this analysis consists of three grammar books and four dictionaries. In order to gain a better insight into the subject, we selected dictionaries which differ in size, purpose, and kind. On the basis of the analysis of the concept of feminine/masculine relations in older Croatian grammar books and dictionaries, the problem connected with the Croatian terminology of feminine/masculine relations has been noticed and a solution for the revision of the definition for the purpose of language history research has been offered.
  
rrep