Franjevački samostan u Senju osnovan je u 13. stoljeću kada upravitelji grada postaju Krčki knezovi, kasnije Frankopani. Franjevci su u to vrijeme nositelji obnove Crkve i njihova prisutnost u gradovima pokazuje da je određena sredina došla do određenog stupnja urbaniteta. S druge strane, franjevci u gradovima predstavljaju element koji pridonosi razvoju gradskog života u svim sferama. U članku se prati razdoblje od osnivanja franjevačkog samostana u Senju do početka 16. stoljeća. Povijest senjskog franjevačkog samostana prikazana je u kontekstu širih crkvenih i društveno-političkih odnosa na europskoj i lokalnoj razini. Utjecaj velikaške obitelji Krčkih knezova/Frankopana na širenje franjevaca i prijelaz pojedinih samostana iz konventualskog života u opservantski, u ovom slučaju samostana u Senju, prikazan je kroz procese na razini opće Crkve koji su se odražavali na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Stoga je tema rada prikazati kako se u kontekstu društvenopovijesnih okolnosti dogodio prijelaz iz konventulaizma u opservanciju među senjskim franjevcima. Također je valorizirana uloga Krčkih knezova/Frankopana i njihovo pravo patronata nad mjesnom Crkvom kao temeljnih nositelja društvenog i političkog života na velikom prostoru njihove vlasti u kontekstu feudalnih odnosa srednjovjekovne Hrvatske. Na primjeru samostana u Senju može se vidjeti kako su promjene i procesi kroz tri stoljeća utjecali na ulogu samostana u životu određenog prostora, promjene u samom životu franjevaca koji napuštaju konzervativniji konventualski smjer i prihvaćaju strogo opsluživanje Pravila - opservanciju, utjecaj feudalnih velikaša na crkveni i politički život prostora kojim su vladali, a sve u okviru događanja na općoj europskoj i crkvenoj razini te na prostoru koji je činio neposredno zaleđe njihove državine. Početkom 16. stoljeća i prodorom Osmanlija uništene su sve srednjovjekovne institucije na području frankopanske vlasti.; The Franciscan monastery in Senj was founded in the 13th century when the Counts of Krk, later the Frankopans, became the administrators of the town. In that time the Franciscans were the coordinators of the restoration of the Church and their presence in the towns showed that a certain environment came to a certain degree of urbanity. On the other hand, the Franciscans in towns represented an element which contributed to the development of town life in all circles. The article follows the period from the founding of the Franciscan monastery in Senj up until the beginning of the 16th century. The history of Senj monastery is presented in the context of wider ecclesiastical and socio-political relationships, on the European and local level. The influence of the aristocratic family of the Counts of Krk/Fankopans on the spread of the Franciscans and the transition of individual monasteries from conventual life to the observant life, in this case the monastery in Senj, is shown through processes at the level of the general Church which were reflected in the area of central and southeast Europe. Therefore, the theme of the paper is to show how in the context of the socio-political circumstances there was a transition from conventualism to observation amongst Senj’s Franciscans. Likewise, the role of the Counts of Krk/Frankopans and their right of patronage in the local Church as the fundamental coordinators of the social and political life over the large area of their rule in the context of feudal relations of mediaeval Croatia is valorised. In the example of the monastery in Senj it can be seen how the changes and processes over three centuries influenced the role of the monastery in the life of the defined space, changes in the very life of the Franciscans who abandoned the more conservative conventual direction and accepted the strict servicing of the Rules.