beta
Matična publikacijaObnovljeni život (Online)
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisIako filozofija religije posjeduje svoje metode i jedinstvenu strukturu istraživanja, ona se, poput ostalih filozofskih disciplina, sustavno razvija naslanjajući se na prijašnje tradicije mišljenja ukorijenjene u zasebnoj kulturi, nacionalnom identitetu i jeziku. Za razliku od “europske” ili “kontinentalne” filozofsko–religijske misli, filozofsko promišljanje o religiji u Engleskoj, i kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama, naslonjeno je na tradiciju škotskoga pojma common–sense, empirizma i analitičko–jezične metode. U kojoj je mjeri ta razlika prisutna može se prepoznati u djelima dvojice autora, Chestertona i Guardinija. Oba su filozofa nesumnjivo obilježila razvoj kršćanske filozofije u moderni. Chesterton je bio novinar koji je ulazio u javne polemike s istaknutim znanstvenicima i književnicima svojega vremena kao što su Shaw i Huxley, a Guardini se je ipak kretao unutar teologije. U ovom se radu prije svega osvrćemo na temeljna pitanja u njihovim filozofsko–religijskim istraživanjima te ukratko izlažemo opće odrednice i interese. U drugom koraku kritički analiziramo njihove postavke s ciljem izdvajanja onih mjesta koja su različita i podudarna. Na posljetku interpretiramo kritičko–analitičke uvide kako bismo izložili one sinteze koje bi bile relevantne za suvremenu filozofiju religije. Guardini je, s obzirom na prevedena djela i znanstvene članke, prisutan u našoj filozofiji, a Chestertonova je misao još nedovoljno istražena, ako se izuzmu djela i članci objavljeni tijekom katoličke obnove u Hrvatskoj kao i one novijeg datuma. Pretpostavljamo da ćemo ovim izlaganjem doprinijeti proučavanju međusobnih utjecaja filozofija religija u Engleskoj i Europi s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća.In this exposition we have attempted to compare the thoughts of Chesterton and Guardini with the intention of better understanding the different interpretation of Anglo–American and Continental traditions in the philosophy of religion of the West during the late 19th and early 20th centuries. In the first and second sections we have briefly described the work and interests of these authors and in the third and fourth made a critical analysis of certain subjects in the philosophy of religion which, at the same time, bring them close to each other and divide them. Although Chesterton is familiar with Neo–Scholasticism, in his polemic discussions he uses the pragmatic and common–sense approach to questions concerning the history of religion, and the appearance of positivism and evolutionism, which is the main difference in relation to Guardini who is closer to phenomenalism. Although Chesterton and Guardini are representatives of different traditions and different methodologies, one theme brings them together: a critique of modernity developing in light of the crisis in Christianty and scientific advancement which tells us that their personal insights are not quite as far from one other as one may surmise.
  
rrep