Đenoveška škola pravnog realizma / Marin Keršić.
Sažetak

U radu su predstavljene neke temeljne ideje đenoveškog pravnog realizma, smjera u teoriji prava koji se javlja u drugoj polovici 20. st. u Italiji, te njegovi najistaknutiji predstavnici. Cilj je rada ukazati na relevantnost nekih ideja talijanske teorije prava za hrvatsku pravnu znanost te njihove praktične implikacije. Strukturno, u radu su prvo izložena obilježja pravnog realizma općenito (skandinavskog i američkog), a potom i obilježja đenoveškog pravnog realizma kao jedne njegove varijante. Predstavnici škole o kojima se u radu govori su Giovanni Tarello, Riccardo Guastini, Paolo Comanducci, Mauro Barberis, Pierluigi Chiassoni i Giovanni Battista Ratti, a u radu se razmatra sljedeće: ideja o središnjoj ulozi tumačenja i višeznačnosti samog pojma; popis od 15 interpretativnih argumenata koji može (ili bi trebao) služiti kao svojevrstan alat tumačima; karakteristike pravila i načela (kao dviju vrsta normi) i njihovo razlikovanje; tumačenje i način primjene ustavnih načela; implicitne (prešutne) norme; antinomije i načini rješavanja sukoba koji nastanu između samih kriterija za rješavanje antinomija; primjena logike u pravu kroz primjenu teorije skupova na pravo te pojam otklonjivosti (derogabilnosti).; This paper presents some fundamental ideas of Genoese legal realism, a school of thought that emerged in the second half of the 20th century, and its most prominent members. The paper aims to point out the relevance of certain contemporary ideas in the Italian theory of law for Croatian legal science and their practical implications. Structurally, the paper first outlines the characteristics of legal realism in general (Scandinavian and American legal realism), and then the characteristics of Genoese legal realism as one of its variants. Representatives of the school discussed in the paper are Giovanni Tarello, Riccardo Guastini, Paolo Comanducci, Mauro Barberis, Pierluigi Chiassoni and Giovanni Battista Ratti, while the following is discussed in the paper: the idea of the central role of interpretation and the ambiguity of the term; a list of 15 arguments that can (or should) serve as a tool for interpreters; characteristics and differentiation of rules and principles (as two types of norms); interpretation and method of application of constitutional principles; implicit (tacit) norms; antinomies and criteria for resolving conflicts that arise between the criteria for resolving conflicts between antinomies; the application of logic in law through the application of set theory and the notion of defeasibility.