Cilj. Cilj je ovog rada prikazati konceptualne i strukturne odrednice doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Budući da je analiza doktorskog obrazovanja neodvojiva od promišljanja o znanstveno-istraživačkom identitetu i profiliranosti znanstvenog polja, rad će pokušati odgovoriti na pitanje o teorijskim postavkama i dvojbama koje su formirale konceptualna polazišta današnjega reformiranog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti, te na koji način su strategije i europske znanstvene politike definirale njegovu organizaciju Pristup/metodologija. Polazeći od konstatacije o nedostatku sistematskog uvida u literaturi o doktorskom obrazovanju u polju informacijskim znanostima, u radu se primjenom kvalitativnog pristupa analize literature koja problematizira teorijski profil polja informacijske i komunikacijske znanosti i ispitivanja smjernica doktorske izobrazbe u EU, predočuju problemi i rješenja u restrukturiranju doktorskog obrazovanja u ovome polju. Rezultati. U radu se daje sustavni pregled konceptualnih i strukturnih odrednica doktorskog studija informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu i pritom argumentira da su reformska nastojanja neodvojiva od promišljanja o teorijskim opsegu i znanstvenom profilu polja, da se u strukturiranju programa moraju pronaći rješenja za intelektualnu i teorijsku disperziju u informacijskim znanostima te da EU smjernice o doktorskom obrazovanju uvjetuju modularne pristupe u oblikovanju programa. Originalnost/vrijednost. Rad popunjava relativnu prazninu u postojećoj literaturi o (re)modeliranju doktorskog obrazovanja u informacijskim znanostima, i pritom polazi od teorijskih dvojbi u ovome polju te EU smjernicama za strukturiranje doktorskih programa.; Purpose. The aim of this paper is to present the conceptual and structural features of the doctoral programme in the field of information and communication sciences at the University of Zagreb. Since an analysis of a doctoral study programme is inseparable from deliberations over the identity and recognisability, and hence the status, of a given scientific field, the paper will attempt to provide an answer to the questions of theoretical groundwork and dilemmas that shaped the conceptual framework of the University’s current, reformed doctoral programme in information and communication sciences and present how its organisation has been defined by the EU strategies and policies in science. Methodology/approach. Addressing a lack of relevant resources that would enable the gaining of systematic insight into the history and development of doctoral programmes in information and communication sciences in Croatia, the paper presents the results of the qualitative analysis focusing on the literature outlining the theoretical pro-file of the field of information and communication sciences as well as on the EU guide-lines on PhD programmes to present problems and solutions related to the restructuring of doctoral programmes in this field. Findings. The paper provides a systematic overview of the conceptual and structural features of the doctoral programme in information and communication sciences at the University of Zagreb and presents arguments according to which all attempts at its reform are inseparable from deliberations over the field’s theoretical scope, its recognisability and the related status. Also, it indicates as necessary that this doctoral programme has to be (re)structured in such a way as to respond to the theoretical and intellectual dispersion characterising the field, and its modules be based on the EU guidelines on doctoral study programmes.