Cilj. Pisana je baština jedna od najzastupljenijih pojavnosti kulturne baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima te se u njenim vrijednostima, posebice informacijskoj, krije potencijal za organizaciju aktivnosti kojima se podiže razina osviještenosti javnosti i razumijevanja pisane baštine. Organizacija takvih aktivnosti treba proizlaziti iz nepristrane analize pisane baštine čiji je rezultat objektivan opis sadržaja i vrijednosti pisane baštine na kojemu se trebaju temeljiti aktivnosti interpretacije pisane baštine namijenjene široj javnosti ili pak ciljanoj korisničkoj skupini. Cilj rada je prepoznati područja znanja koja informacijski stručnjaci trebaju posjedovati kako bi bili u mogućnosti interpretirati pisanu baštinu. Metodologija. Pretpostavka je da informacijski stručnjaci koji su u dodiru s pisanom baštinom, trebaju posjedovati znanja s područja izgradnje i organizacije zbirki, upravljanja zaštitom kulturne baštine, organizacijom usluga za korisnike, istraživačkog rada i komunikacije kako bi bili osposobljeni za stvaranje objektivnog korpusa znanja o pisanoj baštini. Pregledom literature i razmatranjem navedenih područja, stručnog osoblja arhiva, knjižnica i muzeja te ICOMOS-ovih načela interpretacije i prezentacije baštine izdvojena su i analizirana zajednička područja znanja primjenjiva i na interpretaciju pisane baštine. Rezultati. Informacijski stručnjaci posjeduju preduvjete za provođenje aktivnosti interpretacije pisane baštine, no te je preduvjete potrebno nadograditi kako bi aktivnosti bile smislene i učinkovite. Temeljna je znanja potrebno proširiti poznavanjem pojma interpretacije pisane baštine i svime što obuhvaća počevši od pojma pisane baštine sve do istraživačkog rada i komunikacije.; Purpose. Written heritage is one of the most prevalent types of cultural heritage in archives, libraries, and museums, and its values, especially information value, hold great potential for the interpretation activities that can foster public awareness and understanding of written heritage. The organization of such activities should result from an unbiased analysis of written heritage, which would provide an objective description of the content and value of written heritage, which should serve as a basis for the activities of interpreting written heritage to the wider public or target audience. The aim of this paper is to determine the areas of knowledge that information professionals need to possess in order to be able to interpret written heritage. Methodology. Information professionals who are in touch with written heritage should possess the knowledge of cultural heritage management, research and communication in order to be able to interpret written heritage. By reviewing the literature, the education and competences of the professional staff of archives, libraries, and museums, and the ICOMOS’ principles of interpretation and presentation of heritage, the common areas of knowledge applicable to the interpretation of written heritage have been identified and analysed. Results. Information professionals possess the prerequisites for conducting the written heritage interpretation activities, but these need to be upgraded to make the activities meaningful and effective. The basic knowledge needs to be expanded with the knowledge of the concept of written heritage interpretation and its full scope, ranging from the concept of written heritage to research and communication. Practical implications.