Cilj i svrha. Projekt digitalizacije i istraživanja vodenih znakova glagoljskih rukopisa zadarske provenijencije provodi se na Sveučilištu u Zadru u sklopu projekta Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom. U radu se opisuju pripremna i prva faza projekta čiji je cilj bio istražiti mogućnosti filingranoloških istraživanja u kontekstu istraživanja pisane baštine. Kako bi se stvorili preduvjeti za filigranološka istraživanja, u sklopu pripremne faze projekta izrađen je protokol digitalizacije vodenih znakova, izrađena je baza podataka vodenih znakova VoZnaZD, a vodeni znakovi su digitalizirani i opisani. Svrha istraživanja je uvidjeti mogućnosti i pretpostavke filigranoloških istraživanja te ulogu strukturiranih baza podataka o vodenim znakovima kao pretpostavke filigranoloških istraživanja. Pristup. Na temelju pregleda literature iz područja filigranologije postavljen je teorijski okvir, a na temelju sadržajne analize relevantnih međunarodnih baza vodenih znakova izrađen je aplikacijski profil potreban za izradu baze podataka vodenih znakova te protokol digitalizacije. Mogućnosti filigranoloških istraživanja prikazane su kroz studiju slučaja. Rezultati. Rad je donio pregled stanja istraživanja u području filigranologije u Hrvatskoj te utvrdio potrebu za uporabom skupne online dostupne baze vodenih znakova kao pretpostavke daljnjih sustavnih filigranoloških aktivnosti. Prikazana je baza podataka vodenih znakova VoZnaZD, njezine značajke, mogućnosti i aplikacijski profil za opis vodenih znakova. Studijom slučaja dokazane su mogućnosti filigranoloških istraživanja u kontekstu istraživanja pisane baštine. Ograničenja. Analizu mogućnosti filigranoloških istraživanja potrebno je učiniti na širem korpusu, za što je potrebna suradnja šire zajednice.; Aim and purpose. The project of digitization and research of watermarks of Glagolitic manuscripts of Zadar provenance has been carried out at the University of Zadar as part of the project Digitization, bibliographic description and research of texts written on Glagolitic, Croatian Cyrillic and Latin scripts until the end of the 19th century in Zadar and Šibenik areas. This paper describes the preliminary and the first stages of the project, the goal of which is to study the possibilities of watermark research in the context of written heritage studies. In order to create the prerequisites for watermark research, within the preliminary project phase, the protocol for watermark digitization was proscribed, a watermark database was created, and the watermarks on paper were digitized and described. The purpose of the research is to identify the possibilities and obstacles of watermark research as well as the role of the structured watermark database in watermark research. Approach. A theoretical framework was designed on the bases of the literature overview. The content analysis of the relevant international watermark databases was conducted for the purpose of creating an application profile of the watermark database and digitization protocol. The possibilities of watermark research were investigated by a case study method. Results. The article presents a comprehensive review of the literature on watermark research in Croatia and demonstrates the need for the development of an online watermark database as a prerequisite for further systematic watermark research. The VoZnaZD watermark database and its features are described, as well as it possibilities and application profile for watermark description. The case study proved the possibilities of the watermark research in the context of the written heritage research. Limitations. A new analysis of the watermark research needs to be done on a larger corpus, which requires the cooperation of the wider community.