Antirodni pokreti u 21. stoljeću / Maja Gergorić.
Antirodni pokreti u 21. stoljeću / Maja Gergorić.
Sažetak

Početak 21. stoljeća obilježili su pojava i širenje antirodnih pokreta u Europi‎ i Latinskoj Americi. U ovom radu prikazujem literaturu o tim pokretima. Analizirane‎ radove izabrala sam pregledom akademske tražilice Google Scholar, a temeljni‎ kriterij za uvrštavanje u analizu bila je uporaba izraza "antirodni" u naslovu, sažetku‎ ili sadržaju teksta. U analizu su uvrštena šezdeset dva rada, a pregled je strukturiran‎ prema glavnima analitičkim pristupima u studijama društvenih pokreta: prema‎ kulturnim artefaktima i diskurzivnim okvirima, organizacijskim obilježjima i aktivističkim‎ mrežama te strukturama političkih mogućnosti. U članku analiziram i određenje‎ pojmova, dizajn istraživanja, korištene metode i zemljopisnu pokrivenost‎ istraživanjima. Na temelju analize sadržaja zaključujem kako su antirodni pokreti‎ određeni heterogeno, kako su korištene metode i zemljopisna pokrivenost homogeni‎ te kako u analizi prevladavaju kulturni artefakti i diskurzivni okviri.‎; The beginning of the 21st century was marked by the emergence and geographical‎ spread of anti-gender movements in Europe and Latin America. The analysed‎ research articles were selected through the Google Scholar academic search‎ engine with the basic criterion for inclusion in the analysis being the mention of the‎ term 'anti-gender' in the title, abstract, or the body of the text. Sixty-two papers on‎ the subject of anti-gender movements have been included in the analysis, and the‎ review is structured according to the main analytical approaches in social movements‎ studies: regarding cultural artefacts and discursive frames, organizational‎ characteristics and activist networks, and the structure of political opportunities.‎ The article also analyses the conceptual definitions, the methods used, and the‎ geographical coverage of the research. Based on the content analysis the author‎ concludes the presence of heterogeneity in terms of the conceptual definition, homogeneity‎ when it comes to methods and geographical coverage, and the prevalence‎ of cultural artefacts and discursive frameworks when analysing anti-gender‎ movements.‎