Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije / Višeslav Raos.
Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije / Višeslav Raos.
Sažetak

Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.; The article employs an electoral field survey to examine the social cleavages structure in Croatia in the context of the 2020 parliamentary election. Based on a multinomial logistic regression, the article assesses previous findings about a value cleavage rooted in religion, and an identity cleavage founded on views of the past, which combined make up the cultural dimension of party competition. The article also tests for a possible emergence of a new social cleavage, entrenched in voter opinions on economic issues, as well as cleavages pertaining to the issues of sovereignism and demands for more democratic participation. This study introduces new predictive scales which were not previous used in similar studies of Croatian elections. The evaluation of the proposed regression model has shown that religiosity and views of the past are still dominant predictors of voter behavior in Croatia. In addition, significant age differences were detected, whereby younger voters have a higher probability of supporting the Homeland Movement or abstaining, while older voters have greater chances of choosing the center-left coalition. The results also show that higher values on the populism scale lead to lower probability of voting for HDZ, the main center-right party. In conclusion, the article confirms the stability of the value and identity cleavages, as well as the significance of religion and the past, while not detecting the existence of an economic cleavage.