Posljednja dva desetljeća obilježena su, osobito u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, značajnim promjenama u upravljanju zdravljem i sigurnošću posjetitelja u šumskim ekosustavima zaštićenih područja prirode. Uprave zaštićenih područja sve više razvijaju različite modele i provode mnoge elemente sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju. Takvi sustavi razumijevaju koncepte kojima se usmjeravaju akcije za upravljanje rizicima radi povećanja sigurnosti posjetitelja, osobito kod oblika koji zahtijevaju njihovo naglašeno fizičko angažiranje. U uvodnom dijelu rada prikazuje se uloga, svrha i cilj sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenih područja. U središnjem dijelu rada iznose se, na primjeru pješačke infrastrukture u zaštićenom području, negativni aspekti postojećega stanja, posljedice neadekvatne kontrole rizika te kategorizacija mogućih opasnosti. U rezultatima rada, na konkretnim primjerima, pojašnjavaju se tri ključna segmenta sustava upravljanja rizicima: (a) protokol inspekcije rizika; (b) shema programiranoga odmaranja i (c) uloga interaktivnih mrežnih alata. U završnom dijelu rada prikazuje se operacionalizacija i provedba sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenoga područja na primjeru »pješačke« parkovne infrastrukture.; The last two decades have been marked, especially in developed countries of Western Europe and the world, by significant changes in the management of health and safety of visitors to forest ecosystems in protected nature areas. Protected area administrations are increasingly developing different models and implementing many elements of the visitor risk management system. Such systems include concepts oriented to risk management in order to increase the safety of visitors, especially when their physical engagement is required. Accordingly, the introductory part of the paper outlines the role, purpose and objective of the risk management system when visiting protected areas. The central part of the paper, on the example of pedestrian infrastructure in the protected area, outlines the negative aspects of the current situation, the consequences of inadequate risk control and the categorization of potential hazards. The results of the work, through specific examples, clarify three key segments of the risk management system: (a) the risk inspection protocol; (b) »Take a Break« scheme and (c) the role of interactive website tools. The final part of the paper presents the operationalization and implementation of a visitor risk management system for a protected area using the example of a ‘pedestrian’ park infrastructure.