Snimanje pod kosim svjetlom minijatura Statuta grada Pule iz 1500. godine / Jakov Kmet, Sanja Šetić.
Sažetak

Prvi korak prije restauratorskih radova na Statutu grada Pule iz 1500. godine uključuje vizualnu identifikaciju, koja je pružila osnovne informacije o boji, završnom sloju, degradaciji i metodama nastajanja djela. Nakon, dakle, početne opservacije Statuta pod izravnim svjetlom u svrhu dobivanja daljnjih podataka o stanju iluminacije provedeno je njezino snimanje pod kosim svjetlom. Tom je tehnikom snimanja objekta omogućena bolja vidljivost površinske strukture osvijetljenih oslika raspeća (23,5x17 cm) uokvirenoga u floralni okvir koji zauzima cijelu površinu folija 6v, stilizirano slovo D i floralni okvir koji se nalaze na foliju 7r te još sedam ukrašenih inicijala koji se nalaze na folijima: 8r (II), 9r (III), 41r (XXXVI), 50r (XLV), 60r (LXV), 89r (LXXXIIII) i 93r (LXXXXVIII). Nakon fotografiranja iluminacije pod kosim svjetlom obavljena je i identifikacija pigmenata koji su upotrijebljeni za izradu tih minijatura i tinte. Utvrđena je diskoloracija azurita, malahita i kobaltnoga pigmenta što je temeljna dijagnoza koja ukazuje na potrebu stabilizacije ovih pigmenata restauratorsko-konzervatorskim postupkom. Rekonstrukcija slikanoga dijela nije uputna zbog oštećenja pergamene i prevelikoga zadiranja u izvornost iluminacije jer je velika površina koja obuhvaća nedostatak boje. Zbog teškoća u opisivanju ovako složenih mehaničkih oštećenja pokazalo se da je fotografija nezamjenjiv dokument kojim se može ostvariti uvid u stanje minijatura u trenutku snimanja.; The first step before the restoration work on the Statute of the City of Pula from 1500 comprised of visual identification, which provided basic information about the colour, surface layer, degradation and methods of creation of the work. After the initial observation of the Statute under direct light, the illumination was shot in raking light in order to obtain further information on its condition. This shooting technique enables better visibility of the surface structure of illuminated images of the crucifix (23.5x17 cm) framed in a floral frame that takes the entire area of folio 6v, stylized letter D and floral frame on folio 7r and seven other decorated initials on folios: 8r (II), 9r (III), 41r (XXXVI), 50r (XLV), 60r (LXV), 89r (LXXXIIII) and 93r (LXXXXVIII). After taking a set of photographs of the illumination under raking light, the identification of the pigments used to make the miniatures and ink was also performed. Discoloration of azurite, malachite and cobalt pigments was identified, which is the basic diagnosis pointing to the need to stabilize these pigments through restoration and conservation. The reconstruction of the painted part is not advisable due to the damage to the parchment and the excessive intrusion into the originality of the illumination, since the area showing lack of paint is large. Due to the difficulty in describing such complex mechanical damage, it has been proven that a photograph is an irreplaceable document that can provide insight into the condition of the miniatures at the time of shooting/photographing.; Il primo passo, prima dei lavori di restauro sullo Statuto della cittàdi Pola dell'anno 1500, consisteva nell'identificazione visiva che ha offerto informazioni fondamentali sul colore, sullo stratto finale, sul degrado e metodologie della creazione dell'opera. In seguito all'osservazione iniziale dello Statuto con luce diretta, con l'obiettivo di scoprire altri dati sullo stato dell'illuminazione, è stata effettuata la fotografia con luce radente. Questa tecnica di registrazione dell'oggetto consente una migliore visibilità della struttura della superficie di immagini di crocifissione illuminate (23,5x17 cm) nella cornice ornamentata floreale che comprende l'intera superficie del foglio 6v, la lettera D stilizzata e la cornice floreale sul foglio 7r e altre sette iniziali decorate sui fogli: 8r (II), 9r (III), 41r (XXXVI), 50r (XLV), 60r (LXV), 89r (LXXXIIII) e 93r (LXXXXVIII). Dopo lo scatto di fotografie dell'illuminazione con la luce radente èstata effettuata l'identificazione dei pigmenti usati per la realizzazione delle miniature e d'inchiostro. È stata identificata la decolorazione di azzurrite, malachite e di pigmento di cobalto che rappresenta la diagnosi fondamentale che segnala la necessità di stabilizzare questi pigmenti con un intervento di restauro e conservazione. La ricostruzione della parte pittorica non è consigliabile a causa del danno alla pergamena e per via dell'invasione eccessiva nell'originalità dell'illuminazione poiché si tratta di un'ampia superficie interessata dalla mancanza del colore. Dato che è difficile descrivere questi danni meccanici complessi, si è capito che la fotografia rappresenta un documento insostituibile che può rendere possibile l'identificazione dello stato delle miniature nel momento dello scatto della fotografia.