The present study consisted in determining the effects of a hygrothermal treatment on wood fibers from the Laureliopsis philippiana Looser species. The fibers were treated in autoclave at 150 °C for 90 minutes at a pressure of 430 kPa, which was generated during the evaporation process of the water in autoclave. Physical properties, color, and water retention capacity of hygrothermically treated and untreated fibers were analyzed. The chemical properties determined were the extractable amount in sodium hydroxide, toluene ethanol, hot and cold water, the cellulose, holocellulose and lignin contents, the pH value, the percentage of volatile and washable acids, and the buffer capacity. In hygrothermically treated fibers, a change of color was detected as well as a reduction in the water retention capacity and an increase in the percentage of extractable, cellulose, lignin and a decrease of holocellulose. Also an increase in acidity, amount of volatile and washable acids and buffer capacity were determined. Due to the chemical changes observed in the treated fibers, these would present advantages in the manufacture of fiberboards, facilitating the setting of the amino resins.; Cilj rada bio je utvrditi učinke hidrotermičke obrade na vlakna drva Laureliopsis philippiana Looser. Vlakna su tretirana u autoklavu, na temperaturi 150 °C tijekom 90 minuta, i pri tlaku 430 kPa, koji je nastao tijekom procesa isparavanja vode u autoklavu. Analizirana su fizička svojstva, boja i kapacitet zadržavanja vode u hidrotermički obrađenim i neobrađenim vlaknima. Od kemijskih svojstava određena je ekstrahirana količina u natrijevu hidroksidu, toluen-etanolu te u toploj i hladnoj vodi, zatim sadržaj celuloze, holoceluloze i lignina, pH vrijednost, postotak hlapljivih kiselina i kiselina koje se mogu isprati te kapacitet pufera. U hidrotermički tretiranim vlaknima zabilježena je promjena boje i smanjenje kapaciteta zadržavanja vode te povećanje postotka ekstrakta, sadržaja celuloze i lignina, kao i smanjenje sadržaja holoceluloze. Također je utvrđeno povećanje kiselosti, količine hlapljivih kiselina i kiselina koje se mogu isprati te određen kapacitet pufera. Zbog kemijskih promjena uočenih na obrađenim vlaknima takva bi vlakna mogla imati prednost u proizvodnji ploča vlaknatica jer olakšavaju pozicioniranje amino smola.