beta
Povezani zapisi:

Podaci zapisa nisu dostupni
 
2 (1-10)
NaslovBrižno poduzetništvo u ženskim poslovnim praksama : od reprodukcije do destrukcije patrijarhata / Orlanda Obad, Tea Škokić.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisU radu se propituju rodno uvjetovane prepreke za uspješno poslovanje poduzetnica, posebice u segmentu ravnoteže privatnog i poslovnog života (work-life balance), rodno uvjetovane podjele kućanskih poslova unutar šireg problema socijalne reprodukcije u patrijarhalnim društvima te u segmentu stila vođenja poslovanja. Primijenjena je kvalitativna metodologija karakteristična za etnografska istraživanja – pomoću metode polustrukturiranog intervjua provedeni su razgovori s 24 poduzetnice, dok teorijski okvir pripada feminističkoj kritici roda i diskurzivnoj analizi. Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Srbiji. Ključni nalazi pokazuju da specifične politike i mjere za bolje uključivanje žena u svijet poduzetništva nisu dovoljne ako isključuju širu kritiku patrijarhata, a time i prevladavajućeg koncepta poduzetništva, kroz rodno osviještene međusektorske politike. Novost koju ovo istraživanje donosi odnosi se na neformalne prakse koje žene prakticiraju u svojim formalnim i neformalnim poslovima, a koje imaju potencijala postati jednakovrijedni model poduzetničkog ponašanja.In this article the authors examine gender-based obstacles to successful female entrepreneurs’ business practices, especially regarding work-life balance, gendered divisions of domestic labour within the wider problem of social reproduction in patriarchal societies, and business leadership. The authors have applied a qualitative methodology characteristic of ethnographic research. They analyse material from 24 semi-structured interviews with women entrepreneurs. The article’s theoretical perspective draws on the feminist critique of gender and discourse analysis, and the research was conducted in Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo and Serbia. The key findings demonstrate that policies and measures intended for the better inclusion of women in the world of entrepreneurship do not suffice unless they are embedded within a wider framework of the critique of patriarchy, as well as within a critique of the dominant concept of entrepreneurship, through gender-conscious intersectoral policies. This research’s originality lies in its focus on informal practices, which women perform in both their formal and informal businesses, and which have the potential to become an equally valid model of entrepreneurial behaviour.
rrep
1
NaslovOn the side of predictable : visioning the future in Serbia = O onome što predvidljivo ne obuhvaća : zamišljanje budućnosti u Srbiji / Maja Petrović-Šteger, Jessica Greenberg, Sanja Potkonjak, Tea Škokić, Ivan Rajković, Felix Ringel.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisIn order to be able to contextualize and understand social worlds, anthropologists pay close attention. We observe how individuals and communities relate to each other and to their ideas. We study the intimate and subjective, as well as the large-scale cosmologies by which people make themselves and the world. Our participatory methods and reflective analysis document the complex, intricate, patterned, and also random aspects of people’s reasoning and actions. These activities, on anthropology’s part, supposedly offer not only critical descriptions of the present (on its historical trajectories), but possible intimations of a society’s future. Anthropological analysis, in other words, not only describes but also anticipates. This position paper focuses on the notions of anticipation, predictability, and possibility in anthropology. It asks what methodological and theoretical assumptions are built into our ways of making predictions about our field sites. It invites the reader to consider the effects certain anticipatory practices have for the people and phenomena we study as well as for the discipline. Centrally, the paper proposes different ways of attending to visions that anticipate the future. By reflecting on my ethnographic and analytical journeys in Serbia, I attempt to explain why I currently make so much of questions of predictability and possibility in both the field and the discipline. My desire is to open up a discussion on the value of cultivating attention to what seems to emerge on the side of predictable.Da bi mogli kontekstualizirati i razumjeti društvene svjetove, antropolozi pomno promatraju. Promatramo kako se pojedinci i zajednice odnose jedni prema drugima i prema svojim idejama. Proučavamo intimno i subjektivno, kao i kozmologije velikih razmjera pomoću kojih ljudi ostvaruju sebe i svijet. Naše participativne metode i reflektivne analize dokumentiraju kompleksne, zamršene, uobličene, ali i nasumične aspekte ljudskog razmišljanja i djelovanja. U antropologiji takve aktivnosti nude ne samo kritičke opise sadašnjosti (na njihovim povijesnim putanjama) već i moguće nagovještaje budućnosti nekog društva. Drugim riječima, antropološka analiza ne samo da opisuje nego i predviđa. Ovaj rad razmatra ideje predviđanja, procjenjivanja i mogućnosti u antropologiji. Propituje koje su metodološke i teorijske pretpostavke ugrađene u antropološke načine predviđanja, odnosno opisa i posljedične analize naših terena. Istražuje kakve učinke imaju prakse anticipacije, kako na ljude i fenomene koje proučavamo tako i na disciplinu. U središtu rada su prijedlozi različitih načina pristupanja vizijama koje predviđaju budućnost. Reflektirajući o svojim etnografskim i analitičkim putovanjima po Srbiji, nastojim pojasniti zašto sam trenutačno posvećena pitanjima predvidljivosti i mogućnosti i na terenu i u disciplini. Želja mi je potaknuti raspravu o vrijednosti pažnje usmjerene na ono što predvidljivošću ne možemo obuhvatiti.
rrep
2
2 (1-10)