beta
Povezani zapisi:

Podaci zapisa nisu dostupni
 
4 (1-10)
NaslovInicijalna validacija skraćenog Upitnika psihološkog kapitala (UPK-12) na hrvatskom uzorku / Dubravko Murgić, Majda Rijavec, Dubravka Miljković.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisPsihološki kapital (PsiKap) relativno je novi konstrukt koji se definira kao pozitivno psihološko stanje razvoja pojedinca, a uključuje četiri pozitivne psihološke komponente: samoefikasnost, optimizam, nadu i psihološku otpornost. Brojna istraživanja pokazala su njegovu povezanost s mnogim pozitivnim organizacijskim ishodima. U Hrvatskoj do danas nije provedeno nijedno istraživanje pouzdanosti i valjanosti postojećih instrumenta za mjerenje PsiKapa. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati pouzdanost i valjanost skraćenog Upitnika PsiKapa s 12 čestica (UPK-12). U istraživanju su sudjelovala 304 zaposlenika različitog roda, dobi i pozicije u jednoj organizaciji. Konfirmatornom faktorskom analizom potvrđeno je postojanje jednog zajedničkog faktora višeg reda koji je nadređen i predstavlja četiri navedene pod-dimenzije. Unutarnja je pouzdanost skale zadovoljavajuća. Potvrđena je pozitivna povezanost između PsiKapa i poslovnog i životnog zadovoljstva, a rukovoditelji su pokazali višu razinu PsiKapa od zaposlenika. Dobiveni rezultati ukazuju da skraćena verzija upitnika PsiKapa pokazuje zadovoljavajuću pouzdanost i valjanost.Psychological capital (PsyCap) is a relatively new construct, defined as an individual’s positive psychological state of development, and includes four positive psychological components: self-efficacy, optimism, hope and psychological resiliency. Numerous studies have shown its correlation with many positive organizational outcomes. Until today, no reliability and validity study of the existing instruments for measuring PsyCap has been conducted in Croatia. Therefore, the aim of this paper was to examine the reliability and validity of the shortened PsyCap Questionnaire with 12 items (PCQ-12). The study involved 304 employees of different gender, age and position in an organization. Confirmatory factor analysis confirmed the existence of a common higher order factor that is superordinate and represents the four sub-dimensions. The internal reliability of the scale is satisfactory. A positive correlation between PsyCap, job and life satisfaction was also confirmed, and managers showed a higher level of PsyCap than employees. The results obtained indicate that the shortened version of the PsyCap questionnaire shows satisfactory reliability and validity.
rrep
1
NaslovPsihološki kapital, smislenost posla, zadovoljstvo poslom i dobrobit kod nastavnika u privatnim i državnim školama / Natalija Smrtić, Majda Rijavec.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisCilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u zadovoljstvu poslom, smislenosti posla, psihološkom kapitalu i dobrobiti kod nastavnika u privatnim i državnim školama. Nadalje, cilj je bio ispitati u kojoj mjeri zadovoljstvo poslom, smislenost posla i psihološki kapital doprinose dobrobiti zaposlenika u privatnim i državnim školama.Sudjelovalo je 152 nastavnika iz državnih te 100 nastavnika iz privatnih škola u Zagrebu. Kao mjerni instrumenti korišteni su skala smislenosti posla, upitnik psihološkog kapitala, skala zadovoljstva životom i skala psihološkog procvata. Globalno zadovoljstvo poslom mjereno je jednom česticom. Rezultati su pokazali da nema razlike između nastavnika u državnim i privatnim škola ni u jednoj ispitivanoj varijabli. Zadovoljstvo poslom pokazalo se kao značajan prediktor životnog zadovoljstva, dok se smislenost posla pokazala kao značajan prediktor psihološkog procvata. Psihološki kapital pozitivno doprinosi i zadovoljstvu životom i psihološkom procvatu. Rezultati istraživanja daju teorijski doprinos razumijevanju faktora dobrobiti nastavnika u državnim i privatnim školama, a mogu doprinijeti i osmišljavanju intervencija za stvaranje pozitivnog okruženja koje tu dobrobit poboljšava.The aim of the study was to assess differences in job satisfaction, work meaningfulness, psychological capital and well-being in private and public school's teachers. Furthermore, the aim was to asses the contribution of job satisfaction, work meaningfulness and psychological capital to teachers’ well-being in both types of schools. Participants were 152 teachers from public schools and 100 teachers from private schools in Zagreb. The measures included Work Meaningfulness Scale, PsyCap Questionnaire, Satisfaction with Life Scale and Flourishing Scale. For measuring global job satisfaction one-item scale was used. Results have shown that there was no statistically significant difference between public and private school's teachers in any of the measured variables. Job satisfaction was significant predictor of life satisfaction, while work meaningfulness was for flourishing. Psychological capital positively contributes to both life satisfaction and flourishing. The results theoretically contribute to understanding factors that contribute to teachers’ well-being in public and private schools and can help in designing interventions for creating a positive environment that will improve teachers’ well-being.Das Ziel der Untersuchung war, die Unterschiede im Hinblick auf die Arbeitszufriedenheit, die Arbeitsbedeutsamkeit, das psychologische Kapital und das Wohlbefinden bei Lehrern an privaten und staatlichen Schulen festzustellen, sowie den Beitrag der Arbeitszufriedenheit, der Arbeitsbedeutsamkeit und dem psychologischen Kapital zum Wohlbefinden von Lehrern in beiden Schultypen zu untersuchen. 152 Lehrer an staatlichen Schulen und 100 Privatschullehrer beteiligten sich an der Untersuchung. Als Messinstrumente wurden der Fragebogen zum psychologischen Kapital, die Skala zum Sinn der Arbeit, die Skala zur Lebenszufriedenheit und die Skala zum psychologischen Wohlstand verwendet. Die globale Arbeitszufriedenheit wurde mit nur einem Item gemessen. Die Ergebnisse zeigten, dass es in den untersuchten Variablen keinen bedeutsamen Unterschied gibt zwischen Lehrern, die an staatlichen Schulen arbeiten, und Lehrern, die an Privatschulen arbeiten. Die Arbeitszufriedenheit war ein signifikanter Prädiktor für die Lebenszufriedenheit, und die Arbeitsbedeutsamkeit war ein signifikanter Prädiktor für das Wachstum. Das psychologische Kapital trägt positiv der Lebenszufriedenheit und dem Wachstum bei. Die Ergebnisse liefern einen theoretischen Beitrag zum Verständnis der Wohlfahrtsfaktoren für Lehrer in privaten und staatlichen Schulen und können zur Gestaltung von Interventionen beitragen, um ein positives Umfeld zu schaffen, welches das Wohlbefinden verbessert.
rrep
2
NaslovTeaching as a calling and well-being of Slovenian and Croatian teachers / Polona Gradišek, Sonja Pečjak, Majda Rijavec, Lana Jurčec.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisIn a sample of 347 elementary school subject teachers from Slovenia (N = 176) and Croatia (N = 171), the authors investigated teachers’ orientations to work (as a job, a career, and a calling) and their well-being with respect to different stages of teachers’ professional development. Results have shown the presence of a calling orientation to work and its positive relationship to job satisfaction and life satisfaction. Although significant differences between Slovenian and Croatian teachers were not expected due to shared historical, cultural and political background, some interesting differences were observed. The results of MANOVA showed that teachers differed significantly in their work orientations regarding nationality and the length of their working experience. Results were discussed in the context of stages of professional development and the social status of teachers in both countries.Na uzorku od 347 nastavnika predmetne nastave iz Slovenije (N = 176) i Hrvatske (N = 171) autori su ispitivali odnos orijentacije nastavnika prema radu (kao posao, karijera i poziv) i njihove dobrobiti u različitim fazama profesionalnog razvoja. Prema dobivenim rezultatima izdvaja se orijentacija prema radu kao pozivu, koja je u pozitivnoj vezi s većim zadovoljstvom poslom i zadovoljstvom životom. Iako se, zbog zajedničke povijesne, kulturne i političke pozadine, nisu očekivale značajne razlike između slovenskih i hrvatskih nastavnika, ipak su uočene neke zanimljive razlike. Rezultati MANOVE pokazali su da su se nastavnici značajno razlikovali u svojim orijentacijama prema radu, ovisno o državljanstvu i duljini radnog iskustva. O rezultatima se raspravlja u kontekstu razumijevanja faza profesionalnog razvoja i socijalnog statusa nastavnika u obje zemlje.
rrep
3
NaslovZanesenost u akademskim aktivnostima i dobrobit studenata / Majda Rijavec, Tajana Ljubin Golub.
Vrstačlanak
OpisZanesenost je izrazito ugodno psihološko stanje koje ljudi doživljavaju kada su u tolikoj mjeri usmjereni na aktivnost kojom se trenutno bave da su potpuno njome zaokupljeni. Glavni je uvjet za pojavu stanja zanesenosti ravnoteža između izazova i vještina, pri čemu i izazovi i vještine moraju za pojedinca biti iznadprosječni. Zanesenost se najčešće istraživala u slobodnim aktivnostima, ali je ljudi doživljavaju i u aktivnostima koje su nametnute ili u njima ima manje slobode izbora, kao što su posao i obrazovanje. Zanesenost ima pozitivne posljedice ne samo na učinkovitost u različitim područjima života nego i na dobrobit pojedinca. I u akademskom je kontekstu zanesenost povezana s različitim pozitivnim ishodima, uključujući bolje svladavanje nastavnog programa, veća akademska postignuća, ali i veću dobrobit studenata. Kada je u pitanju studentska populacija, iskustva zanesenosti u akademskim aktivnostima manje su učestala nego u ostalim područjima studentskog života (slobodno vrijeme, uobičajene svakodnevne aktivnosti, povremeni posao), ali je veza između zanesenosti i dobrobiti najizraženija upravo u akademskom kontekstu. U ovom se radu daje pregled istraživanja akademske zanesenosti u studentskoj populaciji, posebno onih koja upućuju na moguće uzroke navedene povezanosti, kao što su važnost i korisnost akademskih aktivnosti za ostvarenje budućih životnih ciljeva, važnost akademskih aktivnosti za izgradnju socijalnog identiteta te smanjenje akademskog stresa i sagorijevanja.Flow is a highly enjoyable state people feel when they are so focused on a task that it amounts to complete absorption in an activity. The essential condition for flow state to occur is the balance between challenges and skills, with both individual's challenges and skills being above the average. Flow had been studied mostly in leisure activities, but people can also experience flow in obligatory activities, as well as in the activities with less freedom of choice, such as work or education. The positive consequences of flow include not only better achievement, but also higher levels of well-being. In educational context, flow was found to be related to various positive outcomes, including progress through the school curriculum, better achievement and higher well-being. In a population of college students, flow state in academic activities is less frequent than flow in other areas of students' life (such as leisure, maintenance or part-time job), but the relationship between flow in academic domain and well-being is the strongest. This paper summaries studies of academic flow in college populations, especially those dealing with possible explanations of this relationship such as the importance and usefulness of academic activities for future life goals, the development of social identity and reducing academic stress and burnout.El flujo es un estado psicológico muy agradable que las personas experimentan cuando están enfocadas en una actividad hasta tal punto que están completamente inmersas en ella. La condición principal para experimentar el estado de flujo es el balance entre los desafíos y las habilidades, donde tanto unos como otros tienen que estar por encima de la media para el individuo. Donde más se investigó el flujo fue en las actividades de ocio, pero la gente lo experimenta también en las actividades impuestas o las actividades en las que hay un menor grado de la libertad de elección, como trabajo o educación. El flujo tiene consecuencias positivas no sólo para la eficacia en diferentes campos de vida, sino también para el bienestar del individuo. El flujo se relaciona con diferentes resultados positivos también en el contexto académico, como p. ej. mejor dominación del currículo, mayores logros académicos, mejor bienestar de estudiantes. Cuando se trata de población estudiantil, el flujo se experimenta menos en actividades académicas que en otros campos de la vida estudiantil (tiempo libre, actividades cotidianas, trabajo casual), pero la relación entre el flujo y el bienestar está más destacada justo en el contexto académico. En este trabajo se ofrece la revisión de investigaciones del flujo académico en la población estudiantil, especialmente aquellas que indican posibles causas de dicha relación, como p. ej. la importancia y utilidad de actividades académicas para lograr futuros objetivos en la vida, la importancia de actividades académicas para construir la identidad social y la disminución del estrés y desgaste académico.
rrep
4
4 (1-10)