beta
Povezani zapisi:

Podaci zapisa nisu dostupni
 
10 (1-10)
NaslovDendroflora Gradskog parka u Bihaću / Emir Delić, Jasnica Medak, Azra Bakrač, Subha Džafić, Boris Dorbić, Berina Muhović.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaGlasilo Future – 2623-6575 – 1 (2018), 3 ; str. 1-14
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiDendrofloraInventarizacijaSvojteGradski parkoviBihać
Bibliografska napomenaBibliografija: str. 12-14.Sažetak ; Abstract.
Vrstačlanak
UDK71630
OpisU radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore Gradskog parka na području grada Bihaća, koji je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, podno planina Plješevice i Grmeč te brda Debeljača. Kroz njega protječu rijeka Una te njeni pritoci Klokot i Privilica. Tijekom florističkog istraživanja koje je provedeno na obuhvatnom području Gradskog parka u Bihaću, tijekom 2016. godine, zabilježeno je 80 svojti iz 30 porodica, s ukupno 663 jedinke. U parku dominiraju kritosjemenjače (66 svojti; 83 %), među kojima su dvosupnice (78; 97 %), u većoj mjeri zastupljenije nego jednosupnice (2; 3 %). Golosjemenjače su zastupljene s 14 svojti (17 %). S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Rosaceae (10 svojti; 13 %) od ukupno 80 svojti. U pogledu habitusa (Erhardt et al., 2002.) dominiraju stabla (45 svojti; 56 %), potom slijede grmovi (32 svojte; 40 %), zatim penjačice (2 svojte; 3 %) i puzavice (1 svojta; 1 %). Listopadne svojte (60; 75 %) su zastupljenije od vazdazelenih (19; 24 %) i zimzelenih (1; 1 %). Najbrojnija svojta u parku je hibridna platana (Platanus x hispanica Münch) sa 115 jedinki. Prema geografskom podrijetlu alohtone svojte (42; 52 %) su zastupljenije od autohtonih (35; 44 %) i hibrida (3; 4 %). Od 42 determinirane alohtone svojte u invazivne spadaju tri (7 %), dok u egzote spada 39 svojti (93 %). Od 80 zabilježenih svojti, u kultivare spada 15 svojti (19 %), a u hibride tri svojte (4 %). U pogledu krajobraznih vrijednosti Gradski park u Bihaću, koji je izgrađen 1888. godine, veoma je bogat dendrološkim svojtama. Neke od njih potječu iz vremena podizanja parka.The paper presents the findings of a research on woody plants in the city park of the city of Bihać, located in the north-western part of Bosnia and Herzegovina, under the mountains Plješevica and Grmeč, as well as under Debeljača hill. The Una River and its tributaries Klokot and Privilica flow through the city. Throughout the floristic research study conducted in the area covered by the city park in Bihać, in 2016, 80 plant species from 30 families were identified, comprising of a total of 663 individual plants. Angiospermae (66 species; 83%) are the most dominant in the park, among which Dicotyledonae (78; 97%) were identified, which have a significantly greater share compared with Monocotyledonae (2; 3%). There are 14 species of Gymnospermae (17%). Rosaceae family stands out with the largest number of species (10 species; 13%) of a total 80 plant species. Concerning the growth form (according to Erhardt et al., 2002) trees are dominant (45 species; 56%), followed by shrubs (32 species; 40%), climbers (2 species; 3%) and creepers (1 species; 1%). Deciduous species (60; 75%) have a higher share compared with evergreens (19; 24%) and conifers (1; 1%). The most widespread species in the park is a hybrid plane species (Platanus x hispanica Münch) with 115 trees. According to geographical origin, allochthonous species (42; 52%) are more widespread in relation to autochthonous species (35; 44%) and hybrids (3; 4%). Out of 42 identified allochthonous species, 3 are invasive species (7%), while there are 39 species (93%) of exotic plants. Out of 80 identified species, 15 species (19%) are cultivars, while 3 species (4%) are hybrids.
ID-DOI10.32779/gf.1.3.1
rrep
1
NaslovEnergetske vrijednosti i količina hranjivih tvari odabranih slastičarskih proizvoda / Emilija Friganović, Katarina Bilić, Mladenka Šarolić, Boris Dorbić.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaGlasilo Future – 2623-6575 – 1 (2018), 1/2 ; str. 48-55
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiSlastičarski proizvodiEnergetska vrijednostHranjive tvari
Bibliografska napomenaBibliografija: 8 jed.Sažetak ; Abstract.
Vrstačlanak
UDK664613
OpisZa pet slastičarskih proizvoda na bazi prhkog, lisnatog, dizanog, kuhano-pečenog i biskvitnog tijesta u ponudi hotelske kuće na području Šibensko-kninske županije prikupljeni su podaci za izračun ukupne energetske vrijednosti proizvoda na 100 grama proizvoda i na jedinicu konzumacije proizvoda, te količine hranjivih tvari na 100 grama proizvoda i na jedinicu konzumacije proizvoda, metodom tzv. "izračuna receptom". Prema rezultatima, slastičarski proizvodi mogu već po jedinici konzumacije proizvoda zadovoljiti čak 25 % dnevnih potreba odrasle osobe za energijom, do 63 % preporučenog dnevnog unosa zasićenih masnih kiselina za odraslu osobu, do 52 % preporučenog dnevnog unosa šećera za odraslu osobu, te do 13 % preporučenog dnevnog unosa soli za odraslu osobu, no na udio pojedinih hranjivih tvari u proizvodu može se utjecati promjenom sirovinskog sastava proizvoda. S obzirom na ograničenja izračuna receptom, preporuča se za navedene proizvode odrediti sadržaj hranjivih tvari laboratorijskom analizom, te usporediti vrijednosti.For five pastry products on a base of short dough, puff dough, yeast dough, choux pastry dough and sponge dough offered by hotel house in Šibenik-Knin County, data were collected for calculating the total energy value of the product per 100 grams of product and per consumption unit of the product and the quantity of nutrients per 100 grams of product and per consumption unit of the product, by "recipe calculation" method. According to the results, pastry products can satisfy up to 25 % of daily reference intake of energy for adults, up to 63 % of the daily reference intake of saturated fatty acids for adults, up to 52 % of the daily reference intake of sugars for adults and up to 13 % of the daily reference intake of salt for adults, but the share of individual nutrients in the product may be affected by changing the raw material composition of the product. Due to limitations of the recipe calculation, it is recommended for specified products to determine nutrient content by laboratory analysis and compare the values.
ID-DOI10.32779/gf.1.1-2.5
rrep
2
NaslovGlasilo Future : stručno-znanstveni časopis 1,1-2(2018) / glavni i odgovorni urednik Boris Dorbić.
ImpresumŠibenik : Udruga Futura Šibenik, 30. lipnja 2018.
Materijalni opis1 online jedinica građe. Ilustr.
ID001001421
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
3
NaslovGlasilo Future : stručno-znanstveni časopis 1,3(2018) / glavni i odgovorni urednik Boris Dorbić.
ImpresumŠibenik : Udruga Futura Šibenik, 18. kolovoza 2018.
Materijalni opis1 online jedinica građe. Ilustr.
ID001001421
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
4
NaslovGlasilo Future : stručno-znanstveni časopis 1,4(2018) / glavni i odgovorni urednik Boris Dorbić.
ImpresumŠibenik : Udruga Futura Šibenik, 31. prosinca 2018.
Materijalni opis1 online jedinica građe. Ilustr.
ID001001421
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
5
NaslovGlasilo Future : stručno-znanstveni časopis 1,5-6(2018) / glavni i odgovorni urednik Boris Dorbić.
ImpresumŠibenik : Udruga Futura Šibenik, 2018.
Materijalni opis1 online jedinica građe. Ilustr.
ID001001421
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
6
NaslovGlasilo Future : stručno-znanstveni časopis 2,1-2(2019) / glavni i odgovorni urednik Boris Dorbić.
ImpresumŠibenik : Udruga Futura Šibenik, 2019.
Materijalni opis1 online jedinica građe. Ilustr.
ID001001421
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
7
NaslovIstraživanje preferencija u odabiru sobnog bilja za interijere na primjeru Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu / Boris Dorbić, Aleksandar Marić, Tin Čuturić, Elma Temim, Mirko Gugić, Mladenka Šarolić, Josip Gugić, Marko Šuste, Željko Zrno, Alisa Hadžiabulić.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaGlasnik zaštite bilja (Online) – 2584-3265 – 41 (2018), 4 ; str. 4-10
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiSobno biljeEstetski dojamPrimjenaInterijeriVeleučilište u Kninu
Bibliografska napomenaBibliografija: 9 jed.Abstract
Vrstačlanak
UDK631/635
OpisUpotreba sobnog bilja potječe još iz davne povijesti čovječanstva. Većina sobnog bilja koja se koristi u ukrašavanju interijera dolazi iz tropskih i suptropskih područja, dok ih manji broj dolazi iz umjerene klime. Prilikom odabira biljke za ukrašavanje interijera, važno je imati na umu da neke biljke nisu uvijek „moderne“ te također da ljudi imaju različita mišljenja vezano uz takav odabir. Cilj ovog rada je odrediti odgovarajuće sobno bilje za interijer jedne institucije visokog obrazovanja te utvrditi cjelokupni vizualni dojam (vizualni „geštalt“) putem ankete vezane uz određene odabrane lončanice u interijeru prostorija Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu. Istraživanje je provedeno putem ankete tijekom studenog i prosinca 2014. godine na uzorku od 43 ispitanika (studenata i zaposlenika). Ustanovljeno je da su različite palme i lončanice dobile najbolje ocjene i najbolje su prihvaćene za upotrebu u interijeru Veleučilišta.
ID-DOI10.31727/gzb.41.4.9
rrep
8
NaslovPercepcije i stavovi građana o primjeni i održavanju cvjetnih vrsta na terasama i balkonima Knina / Boris Dorbić, Glorija Filipović, Emilija Friganović, Elma Temim, Anita Pamuković, Alisa Hadžiabulić, Margarita Davitkovska.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaGlasnik zaštite bilja (Online) – 2584-3265 – 41 (2018), 3 ; str. 4-9
Način izrade datotekedigitalizirana građa
Ključne riječiCvjetne lončaniceEkološke mjereUzgojne mjereBalkoniTeraseAnketno istraživanjeKnin
Bibliografska napomenaBibliografija: 9 jed.Abstract
Vrstačlanak
UDK631/635
OpisOduvijek je poznato kako se uređenju terasa i balkona poklanjala velika pažnja, ali prije svega i znanje o pojedinim vrstama cvijeća, kako ih uzgajati, njegovati i održavati. Njega o cvjetnim lončanicama ovisi o mjestu na kojem se uzgajaju, supstratu te vremenskim uvjetima koji djeluju na njihov rast i razvoj. Biljke koje se uzgajaju na balkonima i terasama najčešće dolaze iz Sredozemlja, tropskih ili suptropskih područja. Grad Knin ima submediteransku klimu, koju karakteriziraju duge zime s velikom količinom kiše te vruća ljeta s malo oborina. Cilj rada je bio utvrditi percepciju nabave, uporabe, primjene i održavanja cvjetnih vrsta na balkonima i terasama grada Knina metodom anketnog istraživanja. Istraživanje je provedeno tijekom mjeseca lipnja 2016. godine. Na temelju anketnog istraživanja provedenog na građanima Knina i okolice utvrđeni su njihovi stavovi i mišljenja o nabavi, uporabi i primjeni cvjetnih lončanica na terasama i balkonima. Građani su ocjenom vrlo dobar (4,37) među ostalim ocijenili važnost dekoriranja balkona ili terasa cvjetnim lončanicama kako bi se unaprijedila ukupna estetska slika grada. 47,5 % građana grada Knina navodi kako za ukrašavanje svojih balkona i terasa koristi kombinaciju trajnica, jedno i dvogodišnjih cvjetnih vrsta te lukovičastih vrsta. Boravak na balkonu ili terasi ukrašenim cvjetnim lončanicama kao zamjenu za boravak u prirodi ocijenili su ocjenom 4,12. Najmanje preferiraju uporabu cvjetnih lončanica u visećim žardinjerama (3,42).
ID-DOI10.31727/gzb.41.3.1
rrep
9
NaslovPercepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu / Boris Dorbić, Marija Lizatović, Ivna Podrug.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaGlasilo Future – 2623-6575 – 1 (2018), 1/2 ; str. 30-38
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiPalmeUkrasne karakteristikePrimjenaMediteranHrvatska
Bibliografska napomenaBibliografija: 11 jed.Sažetak ; Abstract.
Vrstačlanak
UDK58631/635
OpisPalme su biljne vrste podrijetlom iz tropskih i suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjenosti. One se poistovjećuje sa simbolikom slave i pobjede. Najvjerojatnije su prve palme na područje Dalmacije donijeli Rimljani. Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više faktora: mjestu sadnje, izloženosti vjetru, posebice buri, suncu, vlažnosti zraka, tlu, zdravstvenom stanju i izboru kultivara. Premda su palme alohtone vrste koje mogu gubiti na svojim funkcionalnim i estetskim vrijednostima u krajobrazu kod nas su zadržale tradiciju uporabe. Prilikom izrade ovog rada kao izvor primarnih podataka korišteno je anketno istraživanje na području gradova Knina i Splita. Za sekundarne podatke koristile su se različite publikacije i radovi. Cilj anketnog istraživanja bilo je istražiti percepcije i stavove o ukrasnim karakteristikama i primjeni različitih vrsta palmi koje se uzgajaju na području Dalmacije. Istraživanje je provedeno tijekom prve polovice 2018. godine. Odabran je uzorak od 40 ispitanika s područja gradova Knina i Splita. U radu se došlo do zaključaka da su ispitanici bolje ocjene dodijelili "egzotičnijim" vrstama palmi Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis itd, a manje onim koji se na našim prostorima puno više koriste kao dendro elementi na krajobraznim površinama. Razlog navedenom može biti nepoznavanje, ili traženje "ljepote" u drugim "egzotičnijim" vrstama.Palm trees are plant species that originate from tropical and subtropical regions and are geographically highly widespread. They are associated with symbolism of glory and victory. The first palms were most probably brought to the Dalmatian region by the Romans. The palms' tolerance of cold depends on several factors: planting location, wind exposure, primarily exposure to the cold northerly wind called the Bura (Bora), as well as on the Sun, air humidity, the soil, health status and cultivar selection. Although palm trees are allochthonous species that can lose their functional and aesthetic value in the landscape, the tradition of using them has been preserved in this region. A survey research conducted in the area of the cities of Knin and Split was used as the primary source of information during the preparation of this paper, whereas different publications and papers were used as secondary sources of information. The specific objective of the survey research was to explore the perceptions and attitudes about decorative characteristics and the use of different species of palm trees that are grown in the region of Dalmatia. The research was conducted during the first half of 2018. A sample of 40 respondents was selected from the regions of the cities of Knin and Split. The conclusion was reached that during the evaluation the respondents gave higher scores to "more exotic" species of palm trees, such as Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis, to name a few, whereas those palm tree species used as dendrological landscaping elements, which are much more frequently used in this region, received considerably lower grades. This may be due to insufficient knowledge or to searching for "beauty" in other "more exotic" species.
ID-DOI10.32779/gf.1.1-2.1
rrep
10
10 (1-10)