beta
Povezani zapisi:

Podaci zapisa nisu dostupni
 
4 (1-10)
NaslovBiološka detoksifikacija mikotoksina : dosadašnje spoznaje i budući aspekti = Biological detoxification of mycotoxins : current knowledge and future aspects / Jelka Pleadin, Manuela Zadravec, Jadranka Frece, Tonči Rezić, Ivana Kmetič, Ksenija Markov.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisMikotoksini predstavljaju toksične tvari koje učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, uzrokujući štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja te značajne ekonomske gubitke diljem svijeta. Ovaj rad daje pregled dosadašnjih istraživanja i spoznaja o metodama biološke detoksifikacije mikotoksina. Biološka detoksifikacija podrazumijeva primjenu mikroorganizama i njihovih enzima s ciljem razgradnje ili modifikacije strukture mikotoksina, a rezultira transformacijom izvornih spojeva i nastankom manje toksičnih produkata, odnosno dekontaminacijom mikotoksina. Međutim, dosadašnja istraživanja i dobivene spoznaje još uvijek nisu rezultirale primjenom u prehrambenoj i stočarskoj industriji odnosno odobravanjem njihove uporabe od strane zakonodavstva. Potrebna su daljnja istraživanja o mehanizmima biorazgradnje, sigurnosti mikroorganizama, odnosno utjecaju primjene bioloških metoda na nutritivna svojstva i nastale produkte degradacije, kako bi metode biološke detoksifikacije mikotoksina mogle biti učinkovito primjenjene u industriji.Mycotoxins are toxic substances that frequently contaminate food and feed, causing adverse effects on human and animal health and significant economic losses around the world. This paper gives an overview of the current research and knowledge of mycotoxin biological detoxification methods. Biological detoxification implies the use of microorganisms and their enzymes with the aim of degrading or modifying the mycotoxin structure, resulting in the transformation of the original compounds and the formation of less toxic products, or decontamination of mycotoxins. However, previous research and findings have not yet resulted in application in the food and livestock industry, or by approving their use by legislation. Further research is needed on biodegradation mechanisms, microorganism safety, or influence of the application of biological methods on nutritional properties and resulting degradation products, so that mycotoxin biological detoxification methods can be effectively applied in the industry.
rrep
1
NaslovCiklopiazonična kiselina : toksičnost i pojavnost nedovoljno istraženog mikotoksina = Cyclopiazonic acid : toxicity and prevalence of insufficiently investigated mycotoxin / Maja Kiš, Ana Vulić, Ivana Kmetič, Tina Lešić, Teuta Murati, Jelka Pleadin.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisMikotoksini su proizvodi sekundarnog metabolizma toksikogenih plijesni koji predstavljaju vrlo česte onečišćivače hrane i hrane za životinje. Ciklopiazonična kiselina (CPA) je indol-tetraminska kiselina koju sintetiziraju različite plijesni iz rodova Penicillium (P. griseofulvum, P. camemberti, P. commune, P. dipodomyicola) i Aspergillus (A. flavus, A. oryzae, A. tamarii). CPA je prirodni kontaminant hrane biljnog (kukuruz, kikiriki, riža) i animalnog podrijetla, uključujući mlijeko, sir i suhomesnate proizvode. Česta zajednička pojavnost CPA i aflatoksina u hrani i hrani za životinje upućuje na moguće sinergističko djelovanje. Iako toksični učinci CPA nisu detaljno proučeni, kod pojedinih životinjskih vrsta dokazano je tremorgeno, neurokemijsko i imunosupresivno djelovanje. S obzirom da je CPA slabo istražen mikotoksin, nužna su daljnja istraživanja njegove toksičnosti, pojavnosti te sinergističkog učinka više različitih mikotoksina koji se mogu nalaziti u istoj namirnici.Mycotoxins are secondary metabolism products of toxigenic fungi that represent common contaminants of food and feed. Cyclopiazonic acid (CPA) is an indole-tetramic acid synthesized by moulds of the genera Penicillium (P. griseofulvum, P. camemberti, P. commune, P. dipodomyicola) and Aspergillus (A. flavus, A. oryzae, A. tamarii). CPA is a natural contaminant of vegetal products (corn, peanuts, rice) and food of animal origin including milk, cheese and fermented meat products. Common co-occurence of CPA and aflatoxins indicates a possible synergistic effect. Although the toxicity of CPA was not examined in detail, some animal species confirmed its tremorgenic, neurochemical and immunosupressive properties. Given the scarcity of the data about CPA, further research of its toxicity, prevalence and synergistic effects of different co-occuring mycotoxins, are required.
rrep
2
NaslovSterigmatocistin : prekursor aflatoksina B1 u hrani i hrani za životinje = Sterigmatocystin : aflatoxin B1 precursor in food and feed / Tina Lešić, Ivana Kmetič, Maja Kiš, Ana Vulić, Nina Kudumija, Manuela Zadravec, Teuta Murati, Jelka Pleadin.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisSterigmatocistin je mikotoksin kojeg sintetiziraju uglavnom plijesni iz roda Aspergillus te u manjoj mjeri iz rodova Emericella, Chaetomium, Humicola i Botryotrichum. Ovaj mikotoksin je prekursor u biosintezi aflatoksina, njemu slične kemijske strukture, pa su tako i toksični učinci sterigmatocistina slični onima aflatoksina B1. Sterigmatocistin pokazuje brojne toksične učinke u organizmu, uključujući karcinogeno i mutageno djelovanje, te je i Međunarodna agencija za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC) sterigmatocistin uključila u skupinu 2B potencijalnih karcinogena za ljude. Podaci o prisutnosti sterigmatocistina u hrani i hrani za životinje su ograničeni, te je od strane Europske agencije za sigurnost hrane (eng. European Food Safety Authority, EFSA), s ciljem procjene rizika izloženosti ljudi ovom mikotoksinu, dana preporuka za prikupljanje podataka o njegovoj pojavnosti uz primjenu visokoosjetljivih analitičkih metoda. Sterigmatocistin je do sada pronađen u hrani za životinje, žitaricama, kruhu, orašastim plodovima, zrnima kave, začinima, pivu te siru. Kako bi se spriječila kontaminacija namirnica te negativni učinci sterigmatocistina na zdravlje ljudi i životinja, jedan od ključnih čimbenika predstavlja prevencija rasta toksikotvornih plijesni.Sterigmatocystin is a mycotoxin mainly produced by fungi of different Aspergillus species and to a lesser extent by others species such as Emericella, Chaetomium, Humicola and Botryotrichum. This mycotoxin is a precursor in aflatoxin biosynthetic pathway, with similar chemical structure, so the toxic effects of sterigmatocystin are similar to those of aflatoxin B1. Sterigmatocystin shows various toxic effects, including carcinogenic and mutagenic effects, thus, the International Agency for Research on Cancer (IARC) included sterigmatocystin in a group 2B carcinogen, representing possible human carcinogens. Data about sterigmatocystin occurence in food and feed are limited so the European Food Safety Authority (EFSA) recommended collection of more occurence data by highly sensitive analythical methods to allow assessment of dietary risk exposure. So far sterigmatocystin has been reported to occur in animal feed, grains, bread, nuts, coffee beans, spices, beer and cheese. In order to prevent food contamination and negative effects of sterigmatocystin on human and animal health, one of the key factors represents prevention of growth of toxigenic moulds.
rrep
3
NaslovUtjecaj pripremnih tehnika i termičkih postupaka procesiranja na sadržaj ostataka pesticida u namirnicama / Marina Miletić, Teuta Murati, Ada Puntarić, Nina Bilandžić, Ivana Kmetič.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisSuvremena proizvodnja prehrambenih proizvoda gotovo je nezamisliva bez upotrebe pesticida. Porast kontaminacije hrane ostacima pesticida je doveo do povećane potrebe za otkrivanjem načina za njihovo uklanjanje. Brojne tehnike procesiranja hrane, bilo u industriji ili u kućanstvima, mogu dovesti do promjene njihovog sadržaja u namirnici. Njihovo uklanjanje iz namirnice ovisi o kemijskim karakteristikama pesticida te vrsti namirnice u kojoj se nalaze kao i o načinu procesiranja namirnice. Razni pripremni (pranje vodom ili otopinama, guljenje) te termički postupci obrade (pasterizacija, blanširanje, kuhanje, prženje, pečenje) koji se koriste u procesima pripreme hrane mogu dovesti do promjene (najčešće smanjenja) sadržaja ostataka pesticida. U ovom radu prikazan je utjecaj najzastupljenijih pripremnih tehnika te termičkih postupaka procesiranja namirnica na sadržaj ostataka pesticida u krajnjim proizvodima.Modern food production is almost unimaginable without the use of pesticides. Increased contamination of food with pesticide residues has led to an increased need to detect methods to remove them. Numerous food processing techniques, either in industry or in households, can lead to a reduction of their content in foods. Their removal from foodstuffs depends on the chemical characteristics of pesticides, type of food matrix and the way food is processed. Various preparation techniques (washing with water or solutions, peeling) and thermal processing (pasteurisation, blanching, cooking, frying, baking) used in food preparation processes can lead to a change (mostly reduction) of pesticide residues. This paper presents an overview of the most common preparation and thermal techniques of food processing on the contents of pesticide residues in end products.
rrep
4
4 (1-10)