beta
Podaci zapisa nisu dostupni
 
2 (1-10)
NaslovDijakronijski pogled na mocijske imenice / Marijana Horvat, Milica Mihaljević.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisU članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj su mjeri mocijski parnjaci zastupljeni u rječnicima. S jedne strane, i gramatike i rječnici ovjeravali su uporabnu situaciju i pisanu praksu, a s druge strane, pokazatelji su autorske inventivnosti u popunjavanju postojećega leksičkoga fonda novim sastavnicama, a takvi su rječotvorni prinosi bili uobičajeni u predstandardizacijskoj fazi hrvatskoga jezika. Stoga su gramatike i rječnici i primjer jezične uporabe i izvor za povijesnojezičnu analizu na svim razinama. U raščlambu su uključene tri gramatike i četiri rječnika. Da bi se dobio što bolji uvid u problematiku, odabrani su rječnici koji se međusobno razlikuju opsegom, vrstom i namjenom. Na temelju zaključaka o poimanju mocijskih odnosa u starijoj hrvatskoj gramatikografiji i leksikografiji uočen je problem povezan sa suvremenom definicijom mocije te ponuđen prijedlog za njezinu doradu, bar kad je riječ o povijesnojezičnim istraživanjima.The paper analyzes feminine/masculine relations in the selected Croatian grammar books and dictionaries from pre-standard period to the publishing of Parčić’s dictionary in 1901. The aim of the paper is to answer the question in what way were such relations presented by grammarians and to what extent are these nouns present in the dictionaries. On the one hand, the grammar books and dictionaries reflected the usage and written practice of the time, and on the other, they mirror the inventiveness of the authors in filling the existing lexical gaps with new elements formed by compounding and derivation. Such word formation was very characteristic for the pre-standard period of the Croatian language. Thus grammar books and dictionaries are an example of language usage and a source for historical analysis of language on all levels. The corpus for this analysis consists of three grammar books and four dictionaries. In order to gain a better insight into the subject, we selected dictionaries which differ in size, purpose, and kind. On the basis of the analysis of the concept of feminine/masculine relations in older Croatian grammar books and dictionaries, the problem connected with the Croatian terminology of feminine/masculine relations has been noticed and a solution for the revision of the definition for the purpose of language history research has been offered.
rrep
1
NaslovPodjela i nazivlje zavisnosloženih rečenica u novijim hrvatskim gramatikama / Lana Hudeček, Milica Mihaljević.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisOvaj je rad potaknut problemima s kojima se susrećemo pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u sklopu projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik i studijom Ive Pranjkovića Vrste zavisnosloženih rečenica te se nalazi na tragu te studije, ali se u njemu promišljanju podjela zavisnosloženih rečenica dodaje, te u prvi plan ističe, i terminološki aspekt. U radu se posebno analiziraju ovi problemi u nazivlju zavisnosloženih rečenica: sastavljeno/nesastavljeno pisanje nekih naziva; uporaba domaćega i internacionalnoga nazivlja; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake glavne surečenice: priložne/adverbne/adverbijalne rečenice; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake načina kojom se izriče usporedba: poredbene/usporedne/usporedbene rečenice te odnos tih rečenica prema načinskim rečenicama; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake pogodbe glavne surečenice: pogodbene/uvjetne/kondicionalne rečenice; nazivi apozicijska/apozitivna rečenica te odnos tih rečenica prema atributnim rečenicama. Analiziraju se i različite definicije naziva odnosna/relativna rečenica, objasnidbena rečenica i dopunska rečenica. Cilj je ovoga rada predlaganje podjele zavisnosloženih rečenica u okviru tradicionalne gramatike, u prvome redu u školskim gramatikama i udžbenicima, razrješavanje nekih terminoloških dvojba te poticanje na daljnje promišljanje podjele i nazivlja zavisnosloženih rečenica.This paper is motivated by the problems, which the authors encountered while defining some linguistic terms within the project Croatian Web Dictionary – Mrežnik as well as by Ivo Pranjković’s paper Vrste zavisnosloženih rečenica (The Types of Dependent Clauses) and follows the direction of that paper. The difference is that in addition to giving an overview of different classifications of dependent sentences the focus of this paper is on terminology. The paper analyses these problems: inconsistency in writing of certain terms (as compounds or as two words), the use of terms of Croatian or international origin, terms for sentences in which the dependent clause is embedded into the main clause in the place of an apposition, terms for sentences in which the dependent clause is embedded in the place of an adverbial modifier: priložne/adverbne/adverbijalne rečenice, terms for sentences in which the dependent clause is embedded in the place of an adverbial modifier of manner which expresses comparison: poredbene/usporedne/usporedbene rečenice and their relation to sentences of manner, terms for sentences in which the subordinate clause is embedded in the place of an adverbial modifier of condition in the main clause: pogodbene/uvjetne/kondicionalne rečenice (conditional sentence); terms apozicijska/apozitivna rečenica (appositive sentence), and their relation to the attributive clause. Different definitions of the terms odnosna/relativna rečenica, objasnidbena rečenica, and dopunska rečenica (relative clause, explanatory clause, embedded clause) are analyzed. The aim of this paper is to suggest a classification of dependent sentences within the framework of traditional grammar, primarily for school grammar books and textbooks, to solve some terminological problems and to encourage further discussion on certain problems of classification and terminology of dependent sentences.
rrep
2
2 (1-10)