beta
Probrano po
Povezani zapisi:

NazivhrvatskiCroatian
ID-ISO639-3: hrv
  
Koncept Jezik
rrep
 
1.983 (1.921-1.930)
NaslovU boj : opus 182 : eroički hrvatski zbor mužki / od Ivana Zajca ; pjesma Fr. Markovića.
Materijalni opis256 listova ; 33 cm.
rrep
1.921
NaslovUčeničko kumulativno povezivanje faza životnih ciklusa egzemplarnih organizama / Dorotea Vrbanović, Ines Radanović, Valerija Begić.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaEducatio biologiae – 1849-6520 – (2018), 4 ; str. 1-16
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiOsnovnoškolsko obrazovanjeSrednjoškolsko obrazovanjeKonceptualno razumijevanjeUčenje
Bibliografska napomenaBibliografija: str. 15-16
Vrstačlanak
UDK37357
OpisCilj ovog istraživanja bio je odrediti usvojenost i konceptualno razumijevanje koncepta Životni ciklusi kod učenika osnovne škole i gimnazije. U svrhu ostvarenja cilja učenici su rješavali slikovne zadatke primjene znanja i konceptualnog razumijevanja u on line sustavu e-učenja MoD. Analiza učeničkih odgovora uključivala je kodiranje odgovora i tumačenje biološkog značenja odgovora. Izdvojeni su i objašnjeni problemi i miskoncepcije vezani uz koncept Životni ciklusi te je analizirana uspješnost učinka kumulativnog provjeravanja. Prosječna riješenost provjere za 10 % odudara od srednje riješenosti provjera iz biologije na nacionalnoj razini. Pogrešan odabir slika za pojedine faze unutar životnog ciklusa upućuje na nedovoljnu vizualizaciju bioloških sadržaja od strane učenika, jer učitelji nisu u poučavanju koristili univerzalne obrasce, odnosno na njih upućivali. Slabije snalaženje učenika u univerzalnom obrascu posljedica je izostanka ili nedovoljne upotrebe grafičkih organizatora znanja tijekom učenja te nedovoljnog naglašavanja principa i poveznica pri poučavanju životnih ciklusa različitih organizama. Na rješavanje zadataka vezanih uz životni ciklus u kumulativnom slijedu učenja utječe složenost zadataka, kao i bolje poznavanje organizama koji se provjeravaju u povezanosti sa iskustvom učenja prema razini obrazovanja. Utvrđene miskoncepcije i problemi ukazuju na potrebu uvođenja nastavnih tehnika kao što je kumulativno učenje, uz izraženiju potrebu za vizualnom i iskustvenom potporom te uspostavljenjem uzročno-posljedičnih veza pri učenju.
ID-DOI10.32633/eb.4.1
rrep
1.922
NaslovUloga dispozicijskih, socijalizacijskih i ponašajnih čimbenika u dinamici slanja seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji / Jakov Burić, Jasminka Juretić, Aleksandar Štulhofer.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaPsihologijske teme (Online) – 1849-0395 – 27 (2018), 3 ; str. 409-435
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiAdolescentiSeksualnostSeksualizirane porukeInternetMobilne tehnologije
Bibliografska napomenaBibliografija: str. 429-434.Abstract ; Resumen
Vrstačlanak
UDK613159.9
OpisIstraživanja sugeriraju kako se značajan broj mladih koristi seksualno eksplicitnim materijalom (SEM). Istodobno, razvoj je mobilnih tehnologija i internetskih društvenih mreža omogućio novo seksualizirano ponašanje – slanje seksualiziranih poruka (engl. sexting). Dosadašnja su istraživanja povezala uporabu SEM-a, odnosno slanja seksualno eksplicitnih poruka, s rizičnim spolnim ponašanjima i nekim drugim neželjenim ishodima. Vodeći se modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM; Peter i Valkenburg, 2013), cilj je ovoga longitudinalnog istraživanja bio ispitati doprinos stupnja obrazovanja roditelja, roditeljske kontrole, samopoštovanja, traženja uzbuđenja, anksioznosti i depresivnosti, religioznosti, seksualne inicijacije, korištenja internetskih društvenih mreža te korištenja SEM-a u predikciji slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku koji je uključio 791 riječkog srednjoškolca (302 mladića i 489 djevojaka) prosječne dobi od 15.8 godina (SD = 0.51). Podaci su prikupljeni u dvije vremenske točke u razmaku od 12 mjeseci. Od ukupnog broja sudionika 46% je mladića u prvom i 37.7% u drugom mjerenju bar jednom poslalo seksualiziranu poruku, dok je isto ponašanje označilo 36.6.% djevojaka u prvom i 33.7% u drugom mjerenju. S obzirom na to da je seksualna socijalizacija adolescenta idalje velikim dijelom spolno specifična, analize su provedene odvojeno po spolu. Rezultati multivarijatne analize (korištena je hijerarhijska logistička regresija s kontrolom inicijalne razine ishoda) pokazali su kako djevojke koje su u prvom mjerenju sklonije traženju uzbuđenja, djevojke koje su stupile u spolni odnos te one koje se koriste SEM-om češće šalju seksualno eksplicitne poruke u drugoj točki mjerenja. U poduzorku se mladića samo traženje uzbuđenja pokazalo značajnim pozitivnim prediktorom ishoda. Imajući u vidu golemu popularnost internetskih društvenih mreža među mladima, dobiveni nalazi upućuju na važnost sustavnog promicanja medijske pismenosti te boljeg razumijevanja motivacije za slanje seksualiziranih poruka, kao i potencijalnih rizika, u adolescenciji.
ID-DOI10.31820/pt.27.3.4
rrep
1.923
NaslovUlomak Dalmacije, Bosne i Hrvatske : od Stona u Dubrovničkoj do Žumberga i dolnje Save / Mihovil Sabljar.
rrep
1.924
NaslovUlomak Karolinske i nove Louisinske ceste med Karlovcem i Riekom / Mihovil Sabljar.
rrep
1.925
NaslovUpravljanje knjižnicom kao poslovna funkcija / Antal Balog
ImpresumZagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2019
Mjesto izdavanjaZagreb
Matična publikacijaVjesnik bibliotekara Hrvatske – 0507-1925 – 61(2018),2
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiknjižnica, knjižnično-informacijski sustav, rukovođenje knjižnicama, upravljanje knjižnicama, ustanova
Vrstačlanak
ID-DOI10.30754/vbh.61.2.666
rrep
1.926
NaslovUsporedba brzine govora u materinskome hrvatskome (L1) i stranome engleskome (L2) jeziku / Mirjana Matea Kovač.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaFluminensia (Online) – 1848-9680 – 30 (2018), 1 ; str. 77-96
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiBrzina govoraProizvodnja govoraMaterinski jezikStrani jeziciFluentnostMentalni leksikon
Bibliografska napomenaBibliografija: str. 93-96.Summary
Vrstačlanak
UDK81
OpisCilj je ovog istraživanja uspoređivanje brzine govora između hrvatskoga (J1) i engleskoga (J2) jezika. Odabrani zadatci uključuju opise dinamičnih konstelacija u kojima je potrebno planirati i kronološki organizirati govorne činove u stvarnom vremenu te opise prostorno-statičkih konstelacija i njihovih međusobnih odnosa. Ispitanici su govorne zadatke najprije izvršili na materinskome, a potom na stranome jeziku. Pretpostavilo se da bi zbog neautomatizirane uporabe stranoga jezika govornici trebali znatno sporije govoriti na stranome jeziku u svakom zadatku. Dobiveni rezultati upućuju na to da je brzina govora značajno sporija kod naracije duljeg trajanja u J2 zbog konceptualne složenosti zadatka. S druge strane, nisu zabilježene statistički značajne razlike u brzini govora između uspoređivanih jezika kod vrlo strukturiranih zadataka kraćeg trajanja i ponovljenih zadataka. Budući da su zadatci već napravljeni na materinskome jeziku, umanjuju se zahtjevi za procesiranjem govora na razini konceptualizacije te govorniku više vremena i pažnje preostaje za fazu formulacije i artikulacije u J2. Također, nepostojanje značajnih razlika može se objasniti postojanjem jakih asocijativnih veza između J1 i J2 te pojavljivanjem iznimno učestalih riječi koje se brže prizivaju iz mentalnog leksikona, posebice ako su prethodno prizvane na materinskome jeziku. Uvođenje novih tema veći je kognitivni napor u fazi konceptualizacije, što rezultira osjetno sporijom brzinom govora u materinskome i u stranome jeziku.This paper aims at investigating the differences regarding speech rate between the Croatian (L1) and the English language (L2). The selected tasks include descriptions of dynamic entities which require careful planning and a chronological sequence of speech acts in real time, as well as the description of static spatial arrangements and their relations. The speech tasks were first performed in the native language, followed by the performance of the same tasks in the foreign language. A significantly faster speech rate was hypothesized in the foreign language condition for each investigated speech task due to the unautomated nature of L2 speech production mechanisms. The obtained results point to the conclusion that the speech rate is significantly slower in L2 in narrative tasks due to the conceptual complexity of the task. However, no significant differences in the speech rate were found between the two languages in the case of highly structured tasks with shorter duration, or in the case of repeated tasks. Due to the fact that the tasks have already been performed in the native language, the processing demands on the level of conceptualization decrease, freeing up the attentional resources, which, in turn, assist the formulation and articulation stage by reducing the processing pressure. Also, the fact that no significant differences were found might be explained by the existence of strong associative links between L1 and L2, as well as by the occurrence of highly frequent words which can be easily retrieved from the mental lexicon, especially if they have previously been activated in the native language. Introduction of new topics, on the other hand, implies higher cognitive demands in the conceptualization stage, resulting in a slower speech rate in both languages.
ID-DOI10.31820/f.30.1.8
rrep
1.927
NaslovUsporedba značenja leksema hrvatskih crkvenoslavenskih osnova nenavid-i mrьz- / Vida Vukoja.
Materijalni opisStr. 169-240 : ilustr.
Matična publikacijaSlovo (Zagreb) – 0583-6255 – 61 (2011) ; str. 169-240
Način izrade datotekedigitalizirana građa
Ključne riječiHrvatski crkvenoslavenski leksikLeksemiZnačenjeOsjećajnostČuvstvaThomas Aquinas, sanctus
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 235-239Summary
Vrstačlanak
UDK811.163.42
rrep
1.928
NaslovUsporedba znanja hrvatskih i slovenskih osnovnoškolaca te gimnazijalaca o evoluciji čovjeka Lara Kralj, Tanja Šalamon, Žaklin Lukša.
Materijalni opisIlustr.
Suradnik-osobaLukša, Žaklin
Matična publikacijaEducatio biologiae – 1849-6520 – (2018), 4 ; str. 22-30
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiOsnovnoškolsko obrazovanjeSrednjoškolsko obrazovanjeEvolucija čovjekaHrvatskaSlovenija
Bibliografska napomenaBibliografija: str. 28-29
Vrstačlanak
UDK57373
OpisPrethodna istraživanja pokazuju da učenici imaju teškoće u razumijevanju evolucije čovjeka zbog zahtjevnosti teme. Cilj rada je bio utvrditi kakvo je znanje hrvatskih i slovenskih osnovnoškolaca te gimnazijalaca o evoluciji čovjeka. Nastojalo se utvrditi postoji li razlika u znanju učenika između dviju država, spolova, vrste škola te dobi učenika. Osim znanja, željelo se utvrditi i postojanje učeničkih miskoncepcija o evoluciji čovjeka. Istraživanje je provedeno 2017. godine u slovenskim i hrvatskim gimnazijama te osnovnim školama. Sudjelovalo je 170 učenika, od čega 100 osnovnoškolaca, te 70 gimnazijalaca iz obiju zemalja. Ukupni prosječni uspjeh na ispitu znanja bio je 64,8 %. Najzastupljeniji točan odgovor učenika odnosio se na nalazište neandertalaca u Hrvatskoj, kod kojeg je 96,4% učenika odabralo Krapinu kao točan odgovor. Rezultati su pokazali da postoje razlike u znanju o evoluciji čovjeka između učenika različitih zemalja, škola i razreda. Slovenski gimnazijalci su pokazali više znanja o evoluciji čovjeka u odnosu na hrvatske (14 statistički značajnih razlika; p <0,05), dok su hrvatski osnovnoškolci bili uspješniji od slovenskih (16 statističko značajnih razlika; p <0,05). Hrvatski gimnazijalci pokazali su lošije rezultate na ispitu od slovenskih osnovnoškolaca. Osnovnoškolsko znanje o evoluciji čovjeka se razlikuje od gimnazijskog po učestalosti točnih odgovora. Hrvatski osnovnoškolci su pokazali više znanja o evoluciji čovjeka od hrvatskih gimnazijalaca. Postoje razlike u poznavanju evolucije čovjeka među spolovima, ali nisu statistički značajne. I hrvatski i slovenski učenici imaju slične miskoncepcije povezane s evolucijom čovjeka. Čak 41,5% učenika smatra da su se ljudi razvili iz čimpanzi, a da smo potomci biblijskog Adama i Eve smatra 39,2% učenika.
ID-DOI10.32633/eb.4.2
rrep
1.929
NaslovUtjecaj učinaka privremenih razlika na objektivnost financijskog izvještavanja u Republici Hrvatskoj sukladno novim poreznim propisima / Paško Anić-Antić, Ivan Idžojtić, Davor Sesar.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaEkonomski pregled (Online) – 1848-9494 – 69 (2018), 6 ; str. 744-763
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiFinancijski izvještajiRačunovodstveni standardniPorez na dobitPorezna osnovica
Bibliografska napomenaBibliografija: 11 jed.Summary
Vrstačlanak
UDK336657
OpisOsnovni cilj financijskih izvještaja kao konačnog proizvoda financijskog računovodstva je pružiti fer i objektivan prikaz financijskog položaja i financijske uspješnosti poslovnog subjekta. To pretpostavlja primjenu računovodstvenih načela u potpunosti, odnosno obuhvaćanje financijskih učinaka poslovnih transakcija u svojoj cjelosti i u skladu s prirodom poslovnog događaja, a nikako djelomično. Djelomično obuhvaćanje poslovnih događaja ima za posljedicu neobjektivno i nepravedno financijsko izvještavanje, bilo kroz precjenjivanje bilo kroz podcjenjivanje elementa odnosno određenih pozicija elemenata financijskih izvještaja. To također znači da neevidentiranje poreznih učinaka privremenih razlika znači nepotpunu primjenu računovodstvenih načela MRS-a 12 – Porez na dobit, odnosno HSFI 14 – Vremenska razgraničenja, što može značiti da financijski izvještaji nisu fer i objektivni. Stvarna, odnosno ekonomska posljedica nastanka i postojanja privremenih razlika, čiji porezni učinci nisu obuhvaćeni po načelima iz MRS-a 12 ili HSFI 14, je podcjenjivanje ili pak precjenjivanje dobiti nakon oporezivanja, što znači podcijenjeni ili precijenjeni kapital odnosno podcijenjenu ili precijenjenu neto imovinu (sa svim u konačnici financijskim učincima na obujam i strukturu raspoređivanja dobiti). Zapravo, konačna posljedica je u tome što financijski izvještaji nisu objektivni ni istiniti.The main purpose of the financial statements as the final product of financial accounting is to provide fair and fair view of the financial position and financial performance of a business entity. This assumes the application of accounting principles in. the full i.e. comprehension the financial effects of a business transactions in whole and in accordance with the nature of a business event, and not in part. The consequence of the comprehension of business events results in part is nonobjective and not fair financial reporting, either through overestimation or through underestimation elements or some positions of the elements of the financial statements. It also means that the nonrecognition of tax effects of temporary differences means incomplete application of the accounting principles of IAS 12 - Income Taxes, or CFRS 14 - Accruals, which may mean that the financial statements are neither fair nor objective. The real economic consequence of temporary differences whose tax effects are not comprised according to the IAS 12 or CFRS 14 principles is underestimation or overestimation of profit after taxation. Overestimated or underestimated profit in the year in which the temporary difference arise means under- or overestimated capital, i.e. under- or overestimated net assets (with all the eventual financial effects on the volume and structure of profit distribution). In fact, the eventual consequence is that financial statements are neither fair nor objective.
ID-DOI10.32910/ep.69.6.4
rrep
1.930
1.983 (1.921-1.930)