beta
Povezani zapisi:

Podaci zapisa nisu dostupni
 
4 (1-10)
NaslovBioetika na istoku Europe : panorama pogleda, pojava i pojmova / Amir Muzur, Iva Rinčić, Toni Buterin.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisBioetika je do 1990-ih bila nepoznanicom u zemljama istočne Europe. Otvaranjem nakon pada komunističkih režima, međutim, spomenute zemlje rapidno poprimaju zapadnjačke trendove i modele bioetike, vodeći se zasadama georgetownskog Instituta za etiku Kennedyjevih – ni ne sluteći blizinu izvornosti bio-etike starog kontinenta. U radu se analizira bioetički status zemalja istočne Europe tražeći u njemu konture zanemarene europske intelektualne baštine. Sustavnim pregledom literature i terenskim istraživanjima postavljeni su temelji povijesne dinamike razvoja i premošćivanja biomedicinske etike zapadnog svijeta u bioetiku zemalja istočne Europe na razmeđu potterovske i Jahrove bioetike, bez poznavanja djela Fritza Jahra, no vodeći se njegovim temeljnim idejama.Bioethics was unknown in Eastern Europe until the 1990s. After the fall of communism, however, these countries rapidly opened and embraced Western trends and models of bioethics, accepting the directives of the Kennedy Institute of Ethics at Georgetown University – without even knowing the proximity of the original concept of bio-ethics in Europe. This paper analyses the bioethical status of Eastern European countries by looking at the contours of the neglected European intellectual heritage. By using a systematic literature review and field research, the foundations of historical dynamics of the development of bioethics in Eastern European countries have been established at the intersection of Potter’s and Jahr’s bioethics. Without knowing the work of Fritz Jahr, his basic ideas have been followed.
rrep
1
NaslovEpharmology : a plea for a new science and a new education paradigm / Amir Muzur, Iva Rinčić, Jiwon Shim, Sunyong Byun.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisTechnological development is characterised by a series of related phenomena – digitalisation, informatisation, robotisation, and globalisation – resulting in continuous and essential adaptations of human brain and behaviour. These adaptations have awaken the interest of numerous disciplines, but their systematic study, actually, is missing. In the present paper, along with the list of several adaptation fields and examples, the establishing of a new science is suggested – epharmology (from the Greek epharmozein = to adapt) which might be able to comprehensively approach the gathering and analysis of data from various observations and sources and, based on discerning between wishful and unwishful adaptations, which could exert influence upon legislation and education reform.Tehnološki razvitak karakterizira niz povezanih fenomena – digitalizacija, informatizacija, robotizacija i globalizacija – koji rezultiraju stalnim i bitnim prilagodbama ljudskog mozga i ponašanja. Ove prilagodbe bude interes brojnih disciplina, ali njihovo sustavno proučavanje, zapravo, izostaje. U ovome članku se, uz navođenje mnogih područja i primjera prilagodbi, sugerira ustrojavanje nove znanosti – efarmologije (od grč. epharmozein = prilagođavati se) koja bi na sveobuhvatan način pristupila prikupljanju i obradi podataka iz raznih opservacija i studija te temeljem razlučivanja poželjnih od nepoželjnih adaptacija mogla utjecati na zakonodavstvo i reformu obrazovanja.
rrep
2
NaslovFrom mere urbanity to urban bioethical standards : an invitation to a broadening of bioethics / Iva Rinčić, Robert Doričić, Sun-yong Byun, Chan Kyu Lee, Amir Muzur.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisAn interest in research, deliberation, and reflection on urbanity has been present for a long time. Due to rapid urbanisation in the last few decades, such interest has intensified, attracting scholars from different disciplines and creating new platforms for discussion. The first indicators of a ‘bioethical’ interest in urban life are already present in Van Rensselaer Potter’s early papers (urban ethics. However, more extensive research into urban bioethics remained on hold until recently, mainly due to the dominance of the biomedical paradigm within modern mainstream bioethics. In 2017, the European Bioethics in Action project (funded by the Croatian Science Foundation) ended, resulting in a list of general bioethical standards related to animals, plants, and human health. The aim of this paper is to present the rationale for developing bioethical standards in a specific urban context.Interes za istraživanje, promišljanje i promišljanje urbanosti već je duže vrijeme prisutan. Posljednjih nekoliko desetljeća, zbog rapidne urbanizacije, taj se interes dodatno intenzivirao, privlačeći znanstvenike različitih disciplina i stvarajući nove platforme rasprave. Prvi pokazatelji „bioetičkog“ interesa za urbani život prisutni su već u ranim radovima Van Rensselaera Pottera (urbana etika), no iscrpnija istraživanja urbane bioetike sve su donedavno bila zanemarena, uglavnom kao posljedica dominacije biomedicinske paradigme unutar bioetike. Jedan od rezultata nedavno provedenog projekta „Europska bioetika na djelu EuroBioAct“ (koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, 2014. - 2017.), bila je lista općih bioetičkih standarda koji su definirali prihvatljiv odnos prema životinjama, biljkama i zdravlju ljudi. Nadovezujući se na spomenuto, cilj ovog rada je razrada uporišta za razvoj bioetičkih standarda u specifičnom urbanom kontekstu.
rrep
3
NaslovGrad, industrija i zdravlje : naracije lokalnoga stanovništva o koksari u Bakru / Robert Doričić, Nevena Škrbić Alempijević, Iva Rinčić.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisNa primjeru koksare u Bakru zatvorene koncem 20. stoljeća, autori problematiziraju odnos industrije i grada sagledan iz perspektive lokalnoga stanovništva u suvremenosti. Rad kombinira polazišta urbanih studija, postindustrijske antropologije i studija javnozdravstvenih problema, a cilj mu je analizirati društvenu dinamiku i prijepore izazvane industrijalizacijom, kao i deindustrijalizacijom bakarskog područja. Autori se bave transformacijama koje politike i prakse (de)industrijalizacije izazivaju u ljudskoj svakodnevici u drugoj polovici 20. stoljeća. Fokus je na naracijama građana Bakra o utjecaju koksare na onečišćenje okoliša i kvalitetu života, ponajviše u zdravstvenom pogledu. Autori revaloriziraju pojam postindustrijskoga grada, propitujući što znači živjeti u gradu obremenjenom industrijskom prošlošću danas.Using the example of the coke plant in Bakar that was shut down at the end of the twentieth century, the authors discuss the relationship between industry and the city as seen through the contemporary viewpoint of the local inhabitants. The article combines the notions of urban studies, post-industrial anthropology and studies of public health issues to analyse the social dynamics and clashes caused by industrialisation and deindustrialisation in and around Bakar. The authors deal with the transformations in people’s everyday lives caused by the politics and practices of (de)industrialisation in the second half of the twentieth century. The focus is on narratives from Bakar inhabitants related to the impact of the coke plant on environmental pollution and quality of life, primarily in terms of health. The authors re-examine the term "post-industrial city" and question what means to live in a town burdened by its industrial past.
rrep
4
4 (1-10)