beta
Probrano po
Povezani zapisi:

Naslov portalaDigitalne zbirke NSK
  
rrep
 
4.939 (11-20)
NaslovOsamljeni dub / Fio Dinko ; V. Nazor.
Materijalni opis1 zborska partitura ([4] str.) ; 34 cm.
Vremenski obuhvat21. stoljeće
rrep
11
NaslovMarocco.
Impresums. l.] : [S. n, [oko 1845].
Materijalni opis1 grafika : nadorez ; 223 x 286 mm.
rrep
12
NaslovBibliobusna služba u promicanju Agende UN-a za održivi razvoj - primjeri dobre prakse = Mobile library service in promoting the goals of the UN Agenda for sustainable development - examples of good practice / Nika Čabrić, Tamara Kolić, Davorka Semenić Premec.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisCilj je rada prikazati mogućnosti, dosege i dobru praksu rada Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u promicanju UN-ove Agende za održivi razvoj 2030. Svojim radom trenutno nastoji doprinijeti sljedećim ciljevima: Cilju 4. – Kvalitetno obrazovanje, Cilju 10. – Smanjenje nejednakosti, Cilju 11. – Održivi gradovi i lokalne zajednice, Cilju 16. – Mir i pravednost, Cilju 17. – Partnerstvo za ciljeve. Pristup/metodologija/dizajn. Rad je nastao na temelju kronološkog praćenja primjera dobre prakse nastalih u radu Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, a koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeve Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Rezultati. Sukladno evaluaciji bibliobusnih stajališta u lipnju, početkom sljedeće školske godine otvaraju se nova te zatvara dio postojećih stajališta za koja je utvrđeno da više nisu potrebna u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Reorganizacija se radi s ciljem promicanja jednakopravnosti u pružanju knjižničnih usluga i povećavanja mogućnosti pristupa istima. Misija je omogućiti svima jednak pristup knjižničnoj građi, informacijama i znanju. U 2018. godini Bibliobusna služba obilazi 77 stajališta, od kojih je 55 u Gradu Zagrebu, a 22 u Zagrebačkoj županiji. Ukupan broj članova je 4505, od kojih su 2870 djeca, a 1635 odrasli. Unutar Projekta 65 Plus, programom Knjigom do vrata surađuje se s domovima za starije i nemoćne osobe i individualno posjećuje korisnike. Intenzivirana je i nabava audiovizualne i elektroničke građe koja obuhvaća i prilagođenu građu u DAISY-book-formatu, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama. Društveni značaj. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja.The aim of the paper is to present the possibilities, achievements and good practices of the Mobile Library Service of the Zagreb City Libraries that aim to achieve the goals of the UN Agenda for Sustainable Development 2030. The Mobile Library Service is included in many activities of the Zagreb City Libraries. Currently, the Mobile Library Service is contributing to the following Agenda objectives: Objective 4 - Quality education, Objective 10 - Reducing inequality, Objective 11 - Sustainable cities and local communities, Objective 16 - Peace and equality, Objective 17 - Partnership for goals. Approach/methodology/design. The paper is based on a chronological follow-up of good practice examples of the Mobile Library Service of the Zagreb City Libraries which contribute to achieving the stated goals of the United Nations 2030 Agenda for Sustainable Development. Findings. In accordance with the evaluation of the regularly scheduled stops of the Bookmobile Service in June, a number of new stops will be opened at the beginning of the next school year, and some of the existing ones will be closed because the evaluation has shown that they are no longer needed in the City of Zagreb and the Zagreb County. The reorganization is aimed at promoting equality in the provision of library services and enhancing access to them. The mission is to provide everyone with equal access to library materials, information and knowledge. In 2018, the Mobile Library Service visited 77 stops, out of which 55 are in the City of Zagreb and 22 in the Zagreb County. The total number of mobile library members was 4,505, out of which 2,870 were children and 1,635 were adults. Within the Project 65 Plus, in the Book-to-Door program, the library collaborates with the nursing homes and visits the users individually.
rrep
13
NaslovPovijesni razvoj institucionalizacije ranjivih skupina : primjer Prihvatilišta odraslih Narodnog odbora grada Zagreba / Jelena Seferović.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisRad donosi povijesni pregled djelatnosti Prihvatilišta odraslih Narodnog odbora grada Zagreba od njegovog osnivanja 1953. do otvaranja nove podružnice 1978. Fokus je usmjeren na razmatranje politika zbrinjavanja pripadnika ranjivih skupina u ustanove socijalne skrbi na području Zagreba, uključujući osobe s psihičkim smetnjama. Pored toga, rad nastoji rasvijetliti početke (dugo)trajnog zbrinjavanja potonje populacije u domove za psihički bolesne odrasle osobe, danas zvane »domovi za odrasle«. Tematizira se njihova društvena stigmatizacija i tendencije smještanja u prostorno segregirane objekte. Arhivsko istraživanje, temeljeno na analizi službene dokumentacije Prihvatilišta, pokazuje da su ondašnje strategije socijalne zaštite i zaštite mentalnog zdravlja formalno zagovarale ideju o društvenoj ravnopravnosti, dok su zapravo bile orijentirane na protekciju većine od osoba s psihičkim smetnjama.This article explores the activities of the Adult Shelter of the National Committee of the City of Zagreb since its foundation, from 1953 to 1978. The focus is on the consideration of the policy of taking care of vulnerable groups in social welfare institutions in the city of Zagreb, including persons with mental disorders. It seeks to illuminate the beginnings of the long-term care of the latter population in the homes for mentally ill adults, today known as homes for adults. In connection to this, their social stigmatisation and tendency of placement into spatially segregated objects are discussed. The research showed that the strategies of social protection and mental health protection, despite the then-advocated idea of equality between social categories, were at the time oriented towards the protection of the majority of community from persons with mental disorders.
rrep
14
NaslovČerniles / [Oton] Iveković.
Impresum1916.
Materijalni opis1 crtež : olovka ; 237 x 322 mm.
rrep
15
NaslovNazivlje u Markovićevoj Etici / Bojan Marotti.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisHrvatski filozof i književnik Franjo pl. Marković u svome je filozofiranju veliku pozornost posvećivao nazivlju, i to kako nazivlju općenito, tako posebice filozofskomu nazivlju. Ta se njegova skrb za nazivlje u ovome članku pokazuje na primjeru Etike. Iz toga je spisa odabrano dvjesto riječi, od kojih se većina može smatrati filozofskim ili, u širem smislu, znanstvenim nazivcima, ali ima među njima i takvih koje pripadaju u opći jezik. Da bi se provjerilo koliko je od tih riječi potvrđeno u hrvatskome jeziku, odabrano je šest hrvatskih rječnika, i to: Parčićev Vocabolario croato-italiano (1901.), Akademijin rječnik (1880.-1976.), Broz-Ivekovićev Rječnik hrvatskoga jezika (1901.), Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika (2000.), Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika (2004.) i Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika glavne urednice Ljiljane Jojić (2015.). Potom je provedena usporedba i izvršena potanka raščlamba. Zaključak je da najviše navedenih Markovićevih riječi postoji u Akademijinu i u Parčićevu rječniku, nešto manje od 55 %, dočim preostala četiri rječnika imaju ili malo manje od 20 % (Broz-Iveković, Šonje i Anić) ili malo više od 20 % (Jojić). Ti podatci istodobno pokazuju i Markovićevu skrb za (filozofsko) nazivlje, ali ujedno i stanje u kojem se danas nalazi hrvatski (književni) jezik, što posebice vrijedi za rječnike »suvremenoga« jezika, gdje se može potvrditi jedva dvadesetak posto navedenih riječi. A valja biti svjestan da bi taj postotak zacijelo bio još porazniji da se sličnoj razglobi podvrgne golema Markovićeva Logika. Na kraju se predlaže da se kritički objavi cjelokupna Markovićeva ostavština, i to ne samo zato da bi Markovićeva misao bila dostupna, nego i zato da se omogući uvid u silno bogatstvo filozofskoga nazivlja koje nam u svojim djelima nudi Franjo pl. Marković.Croatian philosopher, writer, and theatre and literary critic, the noble Franjo Marković (1845-1914), the first professor of philosophy at the restored University of Zagreb (1874), was born in Križevci, a small town in north-western Croatia. He attended the gymnasium at the Nobility Boarding School in Zagreb (1854-1862), and then studied Classics, Slavic studies, and philosophy in Vienna (1862-1865). He graduated in 1865, and the next year he passed his gymnasium professorship exam. He worked as an assistant at gymnasia in Osijek and Zagreb. In 1870, after one political protest, he left his service and went to Vienna for further study of philosophy, where he bacame a student of Herbart’s follower Robert Zimmermann, receiving his PhD in philosophy in 1872. He returned to Zagreb, becoming editor of Vienac (1872-1873). In 1874 he was appointed as the first head of the Department for philosophy and the dean of the Faculty of Philosophy in Zagreb. He became a member of the Academy in 1876, and then rector of the University in the academic year 1881/1882.He continued to teach until his retirement in 1909.The Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts, as well as the Archives of the Department for the History of Croatian Literature at the Institute for History of the Croatian Literature, Theatre, and Music (which is also part of the Croatian Academy of Sciences and Arts) preserve Marković’s rich manuscript heritage. This heritage contains primarily philosophical manuscripts. They are to a large extent related to lectures (or preparations for lectures) at various stages of completeness, which Marković held to his students at the University until he retired in 1909 and also on later occasions, so to say, until he died.
rrep
16
NaslovZa anketu vam treba približno 3 minute, a novu knjižnicu dobivate zauvijek! Istraživanje za novu zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu / Ivančica Đukec Kero, Kristina Krpan, Aleksandra Pikić.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisCilj. Ovim istraživanjem željelo se saznati u kojoj su mjeri Zagrepčani i Zagrepčanke otvoreni prema uslugama najmodernijih europskih i svjetskih narodnih knjižnica, a koje bi im nova gradska knjižnica mogla ponuditi. Metodologija. Istraživanje se provelo metodom ankete, i to njezinom mrežnom inačicom, u razdoblju od 19. srpnja do 19. rujna 2017. godine na uzorku od 1311 ispitanika. Anketni upitnik bio je sastavljen od tri dijela. Prvi dio ankete sastojao se od 28 tvrdnji koje su tematski opisivale knjižnične usluge, fizički prostor i smještaj građe, dodatne usluge i dodatne pogodnosti. U drugom dijelu ankete ispitanicima je bilo omogućeno slobodno komentiranje, dok su se na kraju nalazila demografska pitanja o spolu i dobi ispitanika. Rezultati. Rezultati su pokazali da je ispitanicima općenito jako važno u novoj knjižnici imati usluge poput npr. besplatnog bežičnog interneta, pristupa bazama podataka i/ili priključnih mjesta za korisničke uređaje. Žene su reagirale pozitivnije od muškaraca kada je u pitanju mogućnost pristupa bazama podataka, dostupnost prostora za grupni i individualni rad, raspoloživost većeg broj računala, uređaja za samozaduživanje i samorazduživanje itd. Statistički značajne razlike našle su se i među različitim dobnim skupinama ispitanika. Najčešće su se u mišljenju razlikovale skupine ispitanika u dobi od 16 do 24 godine naspram onih od 55 do 64 godine. Najmlađi ispitanici bili su suzdržaniji po pitanju predloženih usluga i pogodnosti, dok je spomenuta skupina starijih ispitanika iskazala veću otvorenost prema novinama. Činjenica da su mlađi ispitanici konzervativniji u pogledu onoga što im knjižnica može ponuditi u odnosu na njihove 40 godina starije sugrađane svojevrsno je iznenađenje.Purpose. This research aimed to explore the openness of the citizens of Zagreb to the services of modern European and world public libraries in order to find out whether they are ready for such a library in Zagreb.Methodology. The survey was conducted using the online version of survey method, from 19th July to 19th September 2017, on a sample of 1,311 respondents. The question-naire was composed of three parts. The first part of the survey consisted of 28 statements that covered the library services, space and design, shelving arrangement, additional services and additional benefits. In the second part of the survey, the respondents were allowed to comment freely. Demographic questions about gender and age of the re-spondents were set at the end of the questionnaire.Findings. The results have shown that it is generally very important for the respond-ents that a new library would offer services such as free wireless internet, access to data-bases and/or user access points. Women responded more positively than men regarding access to databases, availability of space for group and individual work, availability of a larger number of computers, self-servicing devices, etc. Statistically significant dif-ferences were found between different age groups of respondents. The most significant differences were between two groups of respondents – those aged from 16 to 24 years and the others aged from 55 to 65 years. The youngest respondents were more reluctant about the proposed new services and benefits, while the group of older respondents expressed greater openness to the novelties. The finding that younger respondents are more conservative about the new library services as compared to their 40 years older fellow citizens is a kind of surprise.
rrep
17
NaslovSedamdeset godina Knjižnice Marina Držića / Božica Dragaš.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisCilj. Cilj je rada ukratko prikazati 70-godišnju povijest mreže Knjižnice Marina Držića, koju čine Knjižnica Marina Držića kao središnja knjižnica te tri njezina ogranka: Dječja knjižnica Marina Držića, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića i Knjižnica Savica. Knjižnica Marina Držića dio je mreže Knjižnica grada Zagreba. Pristup/metodologija/dizajn. Kronološki prikaz daje se od osnutka područne knjižnice 1948. godine, kao prve narodne knjižnice na području zagrebačke četvrti Trnje, do aktualnih pokazatelja rada svih sastavnica mreže Knjižnice Marina Držića. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u Državnom arhivu Zagreb, arhivi Knjižnice Marina Držića, stručnim radovima objavljenim o programima Knjižnice te na knjižničnim mrežnim stranicama. Rezultati. Povijesni pregled pokazuje povezanost razvoja Knjižnice, njezina fonda, usluga i programa s društvenim, kulturnim i urbanističkim zbivanjima u lokalnoj sredini, kao i demografskom dinamikom zajednice u kojoj djeluje. U radu je vidljivo da je Knjižnica svoj knjižnični fond, usluge i programe oblikovala na osnovi praćenja potreba zajednice. Rad također upozorava na problem nedostatnosti knjižničnih prostora, koji su u Knjižnici Marina Držića znatno manji od standardima predviđenih minimuma, što ne samo da otežava ispunjavanje svih uloga koje današnja knjižnica ima nego ih dijelom i posve onemogućava. Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Marina Držića te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i podrobniji opis. S obzirom na to da o nastanku i razvoju zagrebačkih narodnih knjižnica postoji vrlo malo publiciranih radova, ovaj rad pridonosi izgradnji mozaika povijesti zagrebačkih knjižnica te može biti poticaj i nekoj drugoj knjižnici da načini sličan kronološki presjek ako ga još nema.Purpose. The purpose of this paper is to present the 70-year-long history of the Marin Držić Library network in Zagreb, which consists of the Marin Držić Library as the district library and three branch libraries: the Marin Držić Children’s Library, the Ivan Goran Kovačić Library, and the Savica Library. The Marin Držić Library is a part of the Zagreb City Libraries network Approach/methodology/design. The chronological overview begins with the founding of the district library in 1948 as the first public library in Zagreb’s district of Trnje, and ends with the current performance indicators for all four libraries in the network. The information about the Library were obtained from the State Archives in Zagreb, the Marin Držić Library archives, professional papers on the Library’s pro-grammes, and the Library’s website.Findings. The historical overview demonstrates how the Library’s development, book collections, its services and programmes reflected the social, cultural, and urban planning events in the local community, as well as the demographic dynamics of the community in which the Library operates. It can be concluded from the paper that the Library formed its book collections, services and programmes by being aware and rec-ognizing the needs of the community. The paper also points out the problem of the lack of library space, which is significantly smaller in the Marin Držić Library than the minimum stated in library space standards. This not only complicates the fulfilment of all the roles of a modern library, but also makes some of them impossible to perform.Originality/value. The paper is the first chronological overview of the history of the Marin Držić Library and could therefore be a starting point for a more thorough research and a detailed description. Since there are very few published papers on the foundation and development of public libraries in Zagreb.
rrep
18
NaslovKratki uvod u kasnosrednjovjekovnu zagrebačku toponimiju / Branimir Brgles.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisAutor analizira najstarije pisane potvrde zagrebačkih toponima. Riječ je o potvrdama koje nalazimo u vrelima iz XII. i XIII. stoljeća. Detaljnije je analizirana toponimija i topografija užeg prostora staroga Gradeca i Kaptola. Analizirane su najstarije potvrde hodonima i toponima te njihove poveznice s topografijom srednjovjekovnoga urbanog prostora. Potom su analizirani neke od najstarijih povijesnih toponimijskih potvrda iz šire zagrebačke okolice, odnosno iz prostora između Medvednice i rijeke Save. Tekst daje kratak pregled vrela, povijesnih potvrda i suvremenih tumačenja najvažnijih zagrebačkih toponima. Na koncu je ponuđen zaključak, kojim su toponimijske potvrde povezane s povijesnim topografskim i okolišnim uvjetima. Nastojalo se povezati povijesne i okolišne procese u srednjem vijeku s motivacijama imenovanja toponima.The author analyses the historical attestations of Zagreb’s place-names. Most of the attestations come from the 13th century.The oldest toponyms are descriptive, named after the specific appearance or layout of the subject being named. In the Sava river valley, part of the modern city of Zagreb, prevail toponyms which could be linked to the influence of the river, the changes of the riverbed and the marshy land around it.
rrep
19
NaslovIdille : op. 25 ; Capriccio - Scherzo : op. 25b / Blagoje Bersa.
Materijalni opis1 partitura (38 str.) ; 33 x 25.
Vremenski obuhvat20. stoljeće
rrep
20
4.939 (11-20)