beta
Povezani zapisi:

Naslov portalaDigitalne zbirke NSK
  
rrep
 
9 (1-10)
NaslovKontaminacija mliječnih proizvoda aflatoksinom M1 / Ines Varga, Božica Solomun Kolanović, Ivana Varenina, Đurđica Božić Luburić, Nina Bilandžić.
Materijalni opisIlustr., graf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisAflatoksini su mikotoksini koji nastaju pod utjecajem plijesni iz roda Aspergillus. Nekoliko je vrsta aflatoksina od kojih je najtoksičniji aflatoksin B1 (AFB1). Pod utjecajem povoljnih uvjeta vlage i temperature dolazi do proizvodnje AFB1 na žitaricama, najčešće kukuruzu. Konzumiranjem takve hrane preživači unose u organizam AFB1 koji se potom razgrađuje u aflatoksin M1 (AFM1) i izlučuje u mlijeko. Kontaminirano se mlijeko koristi u procesima proizvodnje mliječnih proizvoda. Zbog prisutnosti aflatoksina u mlijeku i mliječnim proizvodima, kako bi se zaštitili potrošači sve je veći naglasak na kontroli. EU je propisala najviše dopuštene količine (NDK) za AFM1 u mlijeku od 0,05 μg/kg te u mlijeku za dojenčad od 0,025 μg/ kg. U mliječnim proizvodima nisu propisane NDK vrijednosti za AFM1, ali neke su zemlje definirale vlastite razine. U različitim istraživanjima ispitane su vrijednosti koncentracija AFM1 u mliječnim proizvodima. Utvrđeno je da su u odnosu na mlijeko od kojeg je proizvedeno sirevi imali najviše, a jogurti najniže koncentracije AFM1. Zbog prisutnosti aflatoksina u hrani za životinje, mlijeku i mliječnim proizvodima testiraju se različite metode kojima bi se smanjila koncentracija tih toksina.Aflatoxins are mycotoxins produced by species of the fungal genus Aspergillus. There are several types of aflatoxins, but the most toxic is aflatoxin B1 (AFB1). Different conditions (humidity and temperature) lead to the production of AFB1 on grains, especially maize. When ruminants consume contaminated feed, AFB1 enters into the gastrointestinal tract, is metabolised into aflatoxin M1 (AFM1) and secreted into milk. This contaminated milk is then used in the production of dairy products. Due to the presence of aflatoxin in milk and dairy products, control of these toxins is important for consumer protection. In the EU, the maximum residue level (MRL) of AFM1 in milk is set to 0.05 μg/kg and for infant milk to 0.025 μg/kg. However, there is no EU MRL for AFM1 in dairy products, though some countries have defined national limits. A number of studies have been carried out to determine the concentration of AFM1 in dairy products. Cheeses have the highest and yogurts the lowest concentration of AFM1, lower than the concentration in the milk from which it was produced. Due to the presence of aflatoxin in animal feed, milk and dairy products, various methods have been tested to reduce the concentrations of these toxins.
rrep
1
NaslovPraćenje farmakološki aktivnih tvari u mlijeku u Europskoj uniji / Nina Bilandžić, Ivana Varenina, Božica Solomun Kolanović, Đurđica Božić Luburić, Ines Varga.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisProizvodnja sigurnog i kvalitetnog mlijeka ključni je aspekt pravilnog javnog zdravstva u Europskoj uniji (EU). Česta uporaba farmakološki aktivnih tvari u kliničkoj praksi na govedarskom farmama uzrokuje pojavu njihovih ostataka u različitim prehrambenim proizvodima uključujući mlijeko. Najčešće korišteni lijekovi u mliječnoj industriji su antibiotici tetraciklini i beta-laktami protiv patogenih uzročnika mastitisa. Primjena veterinarskih lijekova mora biti pažljivo optimizirana kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača od mogućih štetnih toksičnih učinaka. Također, veliki problem je i razvoj rezistencije u potrošača koji uzrokuje neuspjeh antibiotskih terapija, posebice protiv opasnih patogenih sojeva mikroorganizama. Danas većina članica EU pokazuje tendenciju povećanja proizvodnje mlijeka. Najveći proizvođači mlijeka u EU su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Hrvatskoj je u zadnje 3 godine vidljiva tendencija pada proizvodnje mlijeka. Članice EU teže kontroli ostataka farmakološki aktivnih tvari u mlijeku primjenom selektivnih, osjetljivih i preciznih analitičkih metoda. Tekućinska kromatografija povezana s tandemskom masenom spektrometrijom (LC-MS/MS) je najčešće korištena instrumentalna analitička tehnika za određivanje ostataka tih tvari u mlijeku. Danas su razvijene multimetode primijenom LC-MS/ MS koje omogućuju identifikaciju 160 i više spojeva. U svrhu zaštite zdravlja potrošača članice EU provode kontrolu farmakološki aktivnih tvari u mlijeku u okviru nacionalnih planova praćenja njihovih ostataka (NPPR). Kontrola farmakološki aktivnih tvari temelji se na definiranim najvećim dopuštenim količinama ostataka tih tvari (NDK). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prikuplja podatke kontrole svih članica EU analiziranih u okviru NPPR te svake godine prilaže zajedničko izvješće.The production of safe, high quality milk is a key aspect of public health in the European Union (EU). Frequent use of pharmacologically active substances in clinical practice on cattle farms results in the appearance of their residues in a variety of food products, including milk. The most commonly used drugs in the dairy industry are the antibiotics tetracyclines and beta-lactams, used against the pathogenic agents of mastitis. The use of veterinary medicines must be carefully optimized to protect consumers from potential adverse toxic effects. Another major problem is the development of resistance in the consumer that causes the failure of antibiotic therapies, especially against dangerous pathogenic strains of microorganisms. Today, most EU Member States are increasing milk production. The largest milk producers in the EU are Germany, France and the United Kingdom, while over the past 3 years, milk production has been declining in Croatia. EU Member States are seeking to control residues of pharmacologically active substances in milk using selective, sensitive and precise analytical methods. Liquid chromatography coupled with tandem mass spectrometry (LC-MS/MS) is the most commonly used instrumental analytical technique for the determination of residues of these substances in milk. Today, multi-methods have been developed using LC-MS/MS that allow for the identification of 160 or more compounds. In order to protect consumer health, EU Member States carry out controls on pharmacologically active substances in milk as part of their national residue monitoring plans (NRMP). The control of pharmacologically active substances is based on the defined maximum residue levels of those substances (MRL). The European Food Safety Authority (EFSA) collects control data from all EU Member States analysed under the NRMP and produces a joint report each year.
rrep
2
NaslovInsekticid fipronil u proizvodima od peradi u Europskoj uniji / Maja Đokić, Marija Sedak, Nina Bilandžić.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisFipronil je insekticid širokog spektra djelovanja koji se ubraja u skupinu fenilpirazola. Prvi je insekticid koji je djelovao ciljajući GABA (gama-aminomaslačnu kiselinu) receptor i imao povoljnu selektivnu toksičnost prema insektima, ali ne i sisavcima. U skladu s uredbom (EZ) br. 1107/2009. fipronil nije odobren u sredstvima za zaštitu bilja te je zabranjeno tretiranje životinja namijenjenih za prehranu ljudi u Europskoj uniji (EU). Najveća dopuštena količina (NDK) fipronila ustvrđena je prema Uredbi 396/2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla te za jaja i meso peradi iznosi 0,005 mg/kg. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je fipronil kao umjereno opasan pesticid II klase. Konzumiranje malih količina fipronila izaziva mučninu, glavobolju, povraćanje, bol u želucu, slabost i vrtoglavicu. Nakon apsorpcije u ljudi distribuira se u tkiva i oslobađa aktivne metabolite koji se nakupljaju uglavnom u masnom tkivu. Eksperimenti na miševima pokazali su da produljena izloženost visokim dozama fipronila prouzroči rak štitnjače u mužjaka i ženki. Pojava fipronila u jajima u EU zabilježena je 2016. godine u Belgiji. Kao posljedica ustvrđene zlouporabe fipronila na farmama pilića, države članice EU i Europska komisija dogovorile su provedbu ad-hoc monitoringa na ostatke insekticida fipronila i drugih akaricida u jajima i mesu peradi. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je izvješće o rezultatima monitoringa te su u ukupnoj količini od 5439 uzoraka jaja i mesa peradi u zemljama članicama EU i Islandu u 742 uzorka (13,6 %) ustvrđene količine veće od zakonski dopuštenih. Većina nesukladnih rezultata odnosila se na fipronil u uzorcima kokošjih jaja i masnog tkiva kokoši nesilica. U uzorcima iz Republike Hrvatske nisu ustvrđeni nesukladni rezultati.Fipronil is a broad-spectrum insecticide that belongs to the phenylpyrazole group. It is an insecticide that acts by targeting the GABA (gamma aminobutyric acid) receptor and has favourable selective toxicity to insects rather than mammals. Pursuant to Regulation (EC) No. 1107/2009, fipronil is not authorized in plant protection products and it is forbidden to treat animals intended for human consumption in the European Union (EU). The maximum permitted residue level (MRL) of fipronil is 0.005 mg/ kg for eggs and poultry, as established under Regulation 396/2005 on maximum levels of pesticide residues in and on food and feed of plant and animal origin. The World Health Organization (WHO) has classified fipronil as a mildly dangerous class II pesticide. Consuming small amounts of fipronil causes nausea, headache, vomiting, stomach pain, weakness and dizziness. After absorption in humans, it is distributed into tissues and releases active metabolites that accumulate mainly in adipose tissue. Experiments in mice have shown that prolonged exposure to high doses of fipronil causes thyroid cancer in males and females. The occurrence of fipronil in eggs in the EU was reported in Belgium in 2016. As a consequence of the identified misuse of fipronil found on chicken farms, EU Member States and the European Commission have agreed to carry out ad-hoc monitoring of fipronil insecticides and other acaricides in eggs and poultry meat. In a monitoring report published by the European Food Safety Authority (EFSA), 742 samples (13.6%) of a total of 5439 eggs and poultry samples in EU Member States and Iceland exceeded the legal limits. Most inconsistent results were related to fipronil in chicken eggs and fat of laying hens. No non-compliant results were found in samples from the Republic of Croatia.
rrep
3
NaslovMicrobiological quality of mare's milk and trends in chemical composition by comparison of different analytical methods / Ana Končurat, Lidija Kozačinski, Nina Bilandžić, Željka Cvrtila, Tomislav Sukalić, Marija Sedak, Miroslav Benić.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisIn this study the quality of Croatian coldblooded mare’s milk during six months lactation period was investigated. Samples of milk were collected throughout six month’s lactation, from 22 mares and included three consecutive lactations. Physicochemical properties (pH, °SH, density) and chemical composition of raw mare milk have been studied. Fat, lactose, protein and solid non fat contents were analysed by infrared spectrophotometry and by conventional methods. Somatic cell count and microbiological parametres such as the total bacterial count, Enterobacteriaceae, coagulase positive staphylococci as well as presence of pathogens, Salmonella species and Listeria monocytogenes were also researched. Results are presented as comparison of standard and instrumental methods for chemical analysis (fat, protein, solid non fat, lactose). The mean values are presented as trends during lactation. Results were analysed by Stata 10.0. For results obtained by using different methods there were significant differences between methods for milk fat on 10th day, lactose content on 10th and 60th day, and total solids non fat on 60th day of lactation. Values of milk fat, protein, lactose and solids non fat obtained on the 40th, 60th, 120th and 180th days of lactation by IR spectrometry were compared with the value obtained on the 10th day of lactation by the same method (IR spectrometry). Milk of the Croatian coldblooded mares showed stabile chemical composition for all ingredients except lactose (p=0.0001), and high microbiological quality throughout the lactation period.U ovom je radu istražena kvaliteta mlijeka hrvatskih hladnokrvnih kobila tijekom šestmjesečne laktacije. Uzorci mlijeka prikupljeni su od 22 kobile kroz tri uzastopne laktacije. Proučavane su fizikalno-kemijske osobine (pH, SH, gustoća) i kemijski sastav sirovog kobiljeg mlijeka. Mliječna mast, laktoza, bjelančevine i bezmasna suha tvar analizirani su infracrvenom spektrofotometrijom i konvencionalnim metodama. Utvrđen je broj somatskih stanica te ukupni broj bakterija. Od mikrobioloških parametara pretražene su Enterobacteriaceae, koagulazni pozitivni stafilokoki i utvrđeno je odsustvo patogena (Salmonella vrste i Listeria monocytogenes). Rezultati su prikazani kao usporedba standardnih i instrumentalnih metoda za kemijske analize (masti, bjelančevine, bezmasna suha tvar, laktoza). Srednje vrijednosti prikazane su kao trendovi tijekom laktacije. Rezultati su statistički analizirani pomoću programa Stata 10.0. Za rezultate dobivene primjenom različitih metoda zabilježene su statistički značajne razlike između metoda u udjelu mliječne masti 10. dana laktacije, sadržaj laktoze 10. i 60. dana te ukupne suhe tvari 60. dana laktacije. Vrijednosti mliječne masti, bjelančevina, laktoze i bezmasne suhe tvari dobivene 40., 60., 120. i 180. dana laktacije IR spektrometrijom uspoređene su s vrijednošću dobivenom 10. dana laktacijeistom metodom (IR spektrometrija). Mlijeko hrvatskih hladnokrvnih kobila pokazalo je stabilan kemijski sastav za sve sastojke osim laktoze (p=0.0001) i visoku mikrobiološku kvalitetu tijekom cijelog laktacijskog razdoblja.
rrep
4
NaslovUtjecaj pripremnih tehnika i termičkih postupaka procesiranja na sadržaj ostataka pesticida u namirnicama / Marina Miletić, Teuta Murati, Ada Puntarić, Nina Bilandžić, Ivana Kmetič.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisSuvremena proizvodnja prehrambenih proizvoda gotovo je nezamisliva bez upotrebe pesticida. Porast kontaminacije hrane ostacima pesticida je doveo do povećane potrebe za otkrivanjem načina za njihovo uklanjanje. Brojne tehnike procesiranja hrane, bilo u industriji ili u kućanstvima, mogu dovesti do promjene njihovog sadržaja u namirnici. Njihovo uklanjanje iz namirnice ovisi o kemijskim karakteristikama pesticida te vrsti namirnice u kojoj se nalaze kao i o načinu procesiranja namirnice. Razni pripremni (pranje vodom ili otopinama, guljenje) te termički postupci obrade (pasterizacija, blanširanje, kuhanje, prženje, pečenje) koji se koriste u procesima pripreme hrane mogu dovesti do promjene (najčešće smanjenja) sadržaja ostataka pesticida. U ovom radu prikazan je utjecaj najzastupljenijih pripremnih tehnika te termičkih postupaka procesiranja namirnica na sadržaj ostataka pesticida u krajnjim proizvodima.Modern food production is almost unimaginable without the use of pesticides. Increased contamination of food with pesticide residues has led to an increased need to detect methods to remove them. Numerous food processing techniques, either in industry or in households, can lead to a reduction of their content in foods. Their removal from foodstuffs depends on the chemical characteristics of pesticides, type of food matrix and the way food is processed. Various preparation techniques (washing with water or solutions, peeling) and thermal processing (pasteurisation, blanching, cooking, frying, baking) used in food preparation processes can lead to a change (mostly reduction) of pesticide residues. This paper presents an overview of the most common preparation and thermal techniques of food processing on the contents of pesticide residues in end products.
rrep
5
NaslovKontrola antibiotika u mesu i mesnim proizvodima u Europskoj Uniji / Nina Bilandžić, Ivana Varenina, Ines Varga, Božica Solomun Kolanović, Đurđica Božić Luburić.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisU veterinarskoj medicini danas je u primjeni više od 400 veterinarskih lijekova koji se koriste u tri glavne svrhe, u liječenju mikrobnih infekcija, prevenciji infekcija te kao promotori rasta u svrhu postizanja bržeg prirasta životinja. Ostaci lijekova u mesu i mesnim proizvodima mogu imati brojne negativne učinke na zdravlje potrošača, od reakcija preosjetljivosti do kancerogenog, mutagenog ili teratogenog učinka, poremećaja normalne crijevne flore te razvitak bakterijskih sojeva rezistentnih na antibiotike. U Europskoj Uniji (EU) najveći proizvođači mesa su Španjolska, Italija, Njemačka, Poljska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo koji ujedno imaju i najveću prodaju lijekova. Najveće količine prodanih lijekova utvrđene su za tetracikline, peniciline i sulfonamide čija je zajednička prodaja na razini EU u 2015. godini iznosila 69,6 %, a u Hrvatskoj 76,7 %. Članice EU prema Direktivi Vijeća 96/23/EZ provode kontrolu ostataka veterinarskih lijekova prema nacionalnim planovima praćenja ostataka lijekova (NPPR) u životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane. U kontroli ostataka lijekova koriste se orijentacijske i potvrdne metode. Najčešće se primjenjuje tekućinska kromatografija u kombinaciji s tandemskom spektrometrijom masa. Danas je prioritet razvoj učinkovitih osjetljivih multimetoda koje omogućavaju istovremenu analizu ostataka različitih porodica antibiotika. Svake godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) sumira rezultate NPPR članica EU u zajednički izvještaj. Ukupan broj nesukladnih rezultata antibiotika u uzorcima mesa u 2015. i 2016. godini bio je 250 odnosno 195. Utvrđeno je najviše nesukladnih rezultata na tetraciklinske antibiotike. U EU je uspostavljena koordinirana i cjelovita kontrola veterinarskih lijekova neophodna za visoku razinu zaštite zdravlja potrošača. Sustav propisa baš kao i analitičke metode se neprestano nadograđuju i razvijaju.Today, more than 400 drugs in veterinary medicine are used in three main purposes, in the treatment of microbial infections, infection prevention, and growth promoters in order to achieve a faster animal growth. Residues of medicines in meat and meat products can have a number of negative effects on consumer health, ranging from hypersensitivity to cancerous, mutagenic or teratogenic effects, normal intestinal flora disorders, and antibiotic-resistant bacterial strains. In the European Union (EU), the largest meat producers are Spain, Italy, Germany, Poland, France and the United Kingdom, which also have the largest drug sales. The largest quantities of drugs sold were found for tetracyclines, penicillins and sulphonamides whose combined sales at EU level in 2015 were 69.6 % and in Croatia 76.7 %. EU members under Council Directive 96/23/EC carry out control of residues of veterinary drugs according to national residue monitoring plans (NRMP) in animals used for food production. Screening and confirmatory methods are used to control of drug residues. Most commonly, liquid chromatography in combination with tandem mass spectrometry is used. Today, priority is the development of effective multimethods that allow simultaneous analysis of residues of different antibiotic families. Every year, the European Food Safety Authority (EFSA) summarizes the results of the NRMP of the EU Member States in a joint report. The total number of non-compliant antibiotic results in meat samples in 2015 and 2016 was 250 and 195, respectively. The highest number of non-compliant results was found for tetracyclines. A coordinated and comprehensive control of veterinary medicines is established in the EU necessary for a high level of consumer health protection. The system of regulations just as well as analytical methods are constantly being upgraded and developed.
rrep
6
NaslovKoncentracije tetraciklinskih antibiotika u mesu i mesnim proizvodima / Nina Bilandžić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Varenina, Ines Varga, Marina Krpan, Mirjana Hruškar.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisTetraciklinski antibiotici su najviše korišteni veterinarski lijekovi u životinja koje se koriste za proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Cilj ovog rada bio je odrediti koncentracije tetraciklina, klortetraciklina, oksiteraciklina i doksiciklina u svinjskom mesu (n=101), jetri (n=31) i masnom tkivu (n=30), goveđem mesu (n=89) i jetri (n=20), te mesnim proizvodima (kobasice i šunke, n=24). Za određivanje tetraciklina korištena je imunoenzimska ELISA metoda koja je validirana prema kriterijima Odluke Komisije 2002/657/ EZ. Određeni su validacijski parametri za četiri analizirana tetraciklina u rasponu: sposobnost detekcije CCβ 19,3 - 66,7 µg/kg, iskorištenje 64,5 - 102 %, koeficijent varijacije 14,1-28,9 %, granica detekcije LOD 3,62 - 21,0 µg/kg. U ukupno 295 analiziranih uzoraka tetraciklini su izmjereni u rasponima (μg/kg): tetraciklin 10,5 - 92,1, klortetraciklin 2,63 - 28,0, oksiteraciklin 17,5 - 91,3, doksiciklin 1,81 - 14,0. Najviša koncentracija od 92,1 μg/kg određena je za tetraciklin u svinjskom mesu. Najviše srednje vrijednosti određene su za (μg/kg): tetraciklin 23,6 u svinjskom mesu, oksiteraciklin i klortetraciklina 41,7 i 6,41 u goveđem mesu. Srednje vrijednosti doksiciklina za sve vrste analiziranih uzoraka su ispod LOD vrijednosti (3,62 μg/kg). Niti u jednoj vrsti uzoraka nisu utvrđene koncentracije iznad najviših dopuštenih koncentracija za četiri tetraciklina određenih Uredbom Komisije 37/2010/EZ. Utvrđeni rezultati ukazuju da se liječenje primjenom tetraciklina u životinja namijenjenih ishrani propisno provodilo pazeći na propisano vrijeme zadržavnja tetraciklinskih antibiotika te time osigurala zdravstvena sigurnost potrošača.Concentration of tertracycline antibiotics in meat and meat products Tetracycline antibiotics are the most used veterinary medicines in animals used for food production in Croatia. The aim of this study was to determine the concentrations of tetracycline, chlorothacycline, oxiteracycline and doxycycline in pork meat (n = 101), liver (n = 31) and fatty tissue (n = 30), beef meat (n = 89) and liver (n = 20), and meat products (sausages and ham, n = 24). For the determination of tetracycline an immunoenzyme ELISA method was used which was validated according to the criteria of Commission Decision 2002/657/EC. Validation parameters for four analyzed tetracyclines ranged from: detection capabilities CCβ 19.3 - 66.7 μg/kg, recoveries 64.5-102%, variation coefficients 14.1-28.9%, detection limits LOD 3.62-21.0 μg/kg. In a total of 295 analyzed samples tetracyclines were measured in the ranges (μg/kg): tetracycline 10.5-92.1, chlortetracycline 2.63-28.0, oxiteracycline 17.5-91.3, doxycycline 1.81-14.0. The highest concentration 92.1 μg/kg was determined for tetracycline in pork meat. The highest mean values were determined for (μg/kg): tetracycline 23.6 in pork meat; oxiteracycline and clortetracycline, 41.7 and 6.41 in beef meat. The mean values of doxycycline for all types of analyzed samples are below the LOD value (3.62 μg/kg). Concentrations above maximum permissible concentrations for the four tetracyclines established by Commission Regulation 37/2010/EC have not been measured in all analyzed types of samples. Results confirmed that treatment with tetracycline antibiotic in animals used for food production was properly carried out, taking into account the prescribed withdrawal periods, thereby ensuring consumer health safety.Konzentrationen von Tetrazyklinen im Fleisch und in Fleischerzeugnissen Tetrazykline sind die am häufigsten verwendeten Arzneimittel für Tiere, die für die Herstellung von Lebensmitteln in Kroatien verwendet werden. Ziel dieser Arbeit war es, die Konzentrationen von Tetrazyklinen, Chlortetrazyklinen, Oxytetrazyklinen und Doxyzyklinen im Schweinefleisch (n=101), in der Leber (n=31), im Fettgewebe (n=30), im Rindsfleisch (n=89) und in der Leber (n=20) sowie in Fleischerzeugnissen festzulegen (Würste und Schinken, n=24). Für die Festlegung der Tetrazykline wurde die immunenzymatische ELISA Methode eingesetzt, die nach den Kriterien der Entscheidung der Kommission 2002/657/EG validiert wurde. Für die vier analysierten Tetrazykline wurden folgende Validierungsparameter festgelegt: Nachweisvermögen CCβ 19,3 - 66,7 μg/kg, Wiederfindung 64,5 - 102 %, Variationskoeffizient 14,1-28,9 %, Nachweisgrenze LOD 3,62 - 21,0 μg/kg. In den insgesamt 295 analysierten Tetrazyklinproben wurden Tetrazykline in folgender Spannweite (μg/kg) festgelegt: Tetrazyklin 10,5 - 92,1, Chlortetrazyklin 2,63 - 28,0, Oxytetrazyklin 17,5 - 91,3, Doxyzyklin 1,81 - 14,0. Die höchste Konzentration von 92,1 μg/kg wurde beim Tetrazyklin im Schweinefleisch ermittelt. Bei der Auswertung wurden die höchsten Mittelwerte wie folgt ermittelt (μg/kg): Tetrazyklin 23,6 im Schweinefleisch, Oxytetrazyklin und Chlortetrazyklin 41,7 und 6,41 im Rindsfleisch. Die mittleren Werte von Doxyzylin bewegen sich bei allen analysierten Probetypen unterhalb der LOD Werte (3,62 μg/kg). In keiner Probe wurden Konzentrationen über den erlaubten Konzentrationen für die vier Tetrazykline festgelegt, die durch die Verordnung 37/2010/EZ vorgeschrieben sind.Concentrazione degli antibiotici tetracicline nella carne e nei prodotti a base di carne Gli antibiotici tetracicline sono i farmaci veterinari più usati nell’industria della carne in Croazia. Questo studio aveva l’obiettivo di accertare la concentrazione di tetraciclina, clorotetraciclina, ossitetraciclina e doxiciclina nella carne (n=101), nel fegato (n=31) e nel tessuto adiposo (n=30) dei suini, oltre che nella carne (n=89) e nel fegato (n=20) dei bovini e nei prodotti a base di carne (salsicce e prosciutti, n=24). Per stabilire la concentrazione di tetracicline impiegate, è stato adoperato il test immunoenzimatico ELISA convalidato secondo i criteri della Decisione della Commissione 2002/657/CE. Sono stati accertati i parametri di convalida per quattro tetracicline analizzate nell’intervallo di concentrazione: capacità di rilevazione CCβ 19,3 - 66,7 μg/kg, recupero 64,5 - 102%, coefficiente di variazione 14,1-28,9%, limite di rilevazione LOD 3,62 - 21,0 μg/kg. In 295 campioni analizzati complessivamente, sono state rilevate tetracicline nei seguenti intervalli di concentrazione: (μg/kg): tetracicline 10,5 - 92,1, clorotetraciclina 2,63 - 28,0, ossitetraciclina 17,5 - 91,3 e doxiciclina 1,81 - 14,0. La maggior concentrazione di 92,1 μg/kg ha riguardato la tetraciclina ed è stata rilevata nella carne suina. I maggiori valori medi hanno riguardato (μg/kg): la tetraciclina 23,6 nella carne suina, l’ossitetraciclina e la clorotetraciclina (rispettivamente 41,7 e 6,41) nella carne bovina. I valori medi della doxiciclina per ogni genere di campione analizzato sono risultati sotto i valori LOD (3,62 μg/kg). In nessun campione analizzato non è stata rilevata una concentrazione superiore alle concentrazioni massime consentite per le quattro tetracicline indicate dalla Decisione della Commissione 2002/657/CE.Las concentraciones de antibióticos en carne y productos cárnicos Los antibióticos de tetraciclina son los medicamentos veterinarios más usados en los animales destinados a la producción de carne en Croacia. El fin de este trabajo fue determinar las concentraciones de las tetraciclinas, clortetraciclinas, oxitetraciclinas y doxiciclinas en la carne de cerdo (n=101), hígado (n=31) y en el tejido adiposo (n=30), en la carne bovina (n=89) y en hígado (n=20) y en los productos cáricos (embutidos y jamones, n=24). Para determinar las tetraciclinas fue usado el método inmunoenzimático ELISA, validado según los criterios de la Decisión de la Comisión 2002/657/CE. Fueron determinados los parámetros de validación para cuatro tetraciclinas analizadas: la capacidad de detección CCβ 19,3 – 66,7 μg/kg, la recuperación 64,5 – 102 %, el coeficiente de variación 14,1-28,9 %, el límite de detección LOD 3,62 – 21,0 μg/kg. En 295 muestras en total las tetraciclinas fueron medidas en siguientes concentraciones (μg/kg): la tetraciclina 10,5 – 92,1, la clortetraciclina 2,63 – 28,0, la oxitetraciclina 17,5 – 91,3, la doxiciclina 1,81 – 14,0. La concentración más alta de 92,1 μg/kg fue deterinada para la tetraciclina en la carne de cerdo y para las oxitetraciclina (41,7) y clortetraciclina (6,41) en la carne bovina. Los valores medios de la doxiciclina para todas las muestras analizadas fueron bajo los valores LOD (3,62 μg/kg). En ningún tipo de muestras fueron determinadas las concentraciones superiores a las concentraciones máximas permisibles para todos los cuatro tipos de las tetraciclinas determinadas por el Reglamento (UE) 37/2010 de la Comisión.
rrep
7
NaslovKontrola antimikrobnih lijekova u medu / Nina Bilandžić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Tlak Gajger, Petra Buljan, Marina Krpan, Mirjana Hruškar.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisDanas se pčelarstvo i proizvodnja meda suočava s brojnim izazovima među kojima je i sve češća uporaba antibiotika u svrhu spriječavanja infekcija pčela uzrokovanih patogenim mikroorganizmima. Najčešći antibiotici koji se koriste u kontroli bolesti pčela su tetraciklini, aminoglikozidi, sulfonamidi i makrolidi. Stoga se ostaci ovih antibiotika mogu naći u medu. Na razini Europske Unije (EU) nisu određene najviše dopuštene koncentracije antibiotika u medu što znači da njihova primjena u pčelarstvu nije dopuštena. Zbog toga su za njihovu kontrolu potrebne učinkovite metode visoke osjetljivosti kako bi se osiguralo da se med kontrolira na što nižim granicama detekcije. Kontrola ovih tvari se provodi primjenom različitih orijentacijskih i potvrdnih analitičkih metoda. Danas se sve više primjenjuju suvremene metode tekućinske kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom masa koje imaju visoku osjetljivost te omogućuju identifikaciju i kvantifikaciju mnogih analita. Koncentracije antibiotika se na razini EU kontroliraju u okviru nacionalnih planova zemalja članica. Analizom rezultata nacionalnih planova članica EU u razdoblju od 2013. do 2016. Europska agencija za sigurnost hrane izvjestila je da je najveći broj nesukladnih rezultata u medu utvrđen za makrolide, te zatim za sulfonamide i tetracikline. Povišene koncentracije ovih antibiotika kao i aminoglikozida su također utvrđene u medu sa tržišta EU.Today, beekeeping and honey production faces numerous challenges, including increasingly frequent use of antibiotics for the prevention of bee infection caused by pathogenic microorganisms. The most common antibiotics used to control the bee disease are tetracyclines, aminoglycosides, sulfonamides and macrolides. Therefore, the residues of these antibiotics can be found in the honey. At the European Union (EU) level, no maximum residue levels of antibiotics in honey is determined, which means that their use in beekeeping is not allowed. For this reason, effective methods of high sensitivity are required to ensure that the honey is controlled to the lowest detection limits. Control of these substances is carried out using different screening and confirmatory analytical methods. Today, increasingly are applying methods of liquid chromatography combined with mass spectrometry that have high sensitivity and allow the identification and quantification of many analytes. Antibiotic concentrations are controlled at EU level within national plans of member states. The European Food Safety Agency reported results within national plans of the EU member states in the period from 2013 to 2016, and the largest number of non-compliant results in honey was determined for macrolides, followed by sulphonamides and tetracyclines. Increased concentrations of these antibiotics and also aminoglycosides have been reported in the honey from EU market.
rrep
8
NaslovAminoglikozidni antibiotici - primjena u veterinarstvu i kontrola u hrani životinjskog podrijetla / Liridone Fejzuli, Božica Solomun Kolanović, Jagoda Šušković, Blaženka Kos, Nina Bilandžić.
Materijalni opisIlustr.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisAminoglikozidni antibiotici se upotrebljavaju u terapiji bolesti, kao aditivi stočnoj hrani, ili kao promotori rasta kako bi se poticao rast životinja. Dio apliciranih antibiotika se akumulira unutar različitih tkiva, a dio se izlučuje kroz urin, izmet, mlijeko i jaja tretiranih životinja, bilo kao nemetabolizirani ishodišni spojevi, ili kao njihovi metaboliti. To može predstavljati stvarnu prijetnju potrošaču, kroz izloženost ostacima antibiotika, a moguć je razvoj i prijenos antibiotičke rezistencije ili pojava alergija i drugih zdravstvenih poremećaja. Negativni aspekti uporabe antibiotika kod životinja potvrđuju važnost kontinuiranog praćenja ostataka antibiotika, kao i razvoja učinkovitih analitičkih tehnika za utvrđivanje njihove bioakumulacije u tkivima i precizne koncentracije ostataka antibiotika u proizvodima životinjskog podrijetla namijenjenih ljudskoj prehrani.Aminoglycoside antibiotics are used for disease control, as feed additives, or as growth promoters in order to improve feed utilization and animal production. Applied antibiotics are partly accumulated in various tissues and partly excreted via urine, feces, milk and eggs of treated animals as non-metabolized parent compounds or as their metabolites. This may pose a real threat to the consumer, either through exposure to the antibiotic residues, or through the development and transfer of antibiotic resistance and occurrence of allergies and other health disturbances. The negative aspects of the use of antibiotics in animal diets confirm the importance of continuous monitoring of antibiotic residues in both live animals and animal products, and importance of the development of effective analytical techniques to determine their bioaccumulation in animal tissues and the precise concentrations of antibiotic residues in food products of animal origin.
rrep
9
9 (1-10)