beta
Probrano po
291 (1-10)
NaslovFaust Vrančić e la sua eredità europea = Faust Vrančić u kontekstu europske baštine : Roma, Palazzo Falconieri, Accademia d’Ungheria, 13 novembre 2018 - 7 dicembre 2018 / [autori dei testi Marijana Borić, Ivan Halić ; traduzione in italiano Ivana Nosić ; a cura di Kristina Kalanj].
ImpresumZagreb : Tehnički muzej Nikola Tesla ; 2018.
Materijalni opis56 str. : ilustr. ; 24 cm.
Vrsta publikacijeknjiga
rrep
1
NaslovFaust Vrančić u kontekstu europske baštine = Faust Vrančić e la sua eredità europea : Rim, Palača Falconieri, Mađarska akademija u Rimu, Italija, 13. studeni – 7. prosinac 2018 / [autori teksta Marijana Borić, Ivan Halić ; urednica kataloga Kristina Kalanj].
ImpresumZagreb : Tehnički muzej Nikola Tesla ; 2018.
Materijalni opis53 str. : ilustr. ; 24 cm.
Vrsta publikacijeknjigae-knjiga
rrep
2
NaslovHrvatska pravna revija : časopis za promicanje pravne teorije i prakse = Croatian law review : law journal promoting legal theory and practice / glavni urednik Alen Bijelić.
ImpresumZagreb : Inženjerski biro : 2019- .
Materijalni opis1 online jedinica građe.
ID001031830
Vrsta publikaciječasopis
rrep
3
NaslovHilarion Gašparoti : posljednji kajkavski barokni pripovjedač / Franjo Pajur.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 5-6 ; str. 23-43
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiKajkavska književnostKajkavska barokna propovjedna književnostGašparoti, Hilarion
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst.Summary
Vrstačlanak
UDK821.163.42
OpisPosljednji član pripovjedačkog trolista kajkavske barokne propovjedne književnosti – nakon Turopoljca Jurja (Habdelića) i Zagrepca Štefana – Samoborec Hilarion (Ivan) Gašparoti, pavlinski redovnik a kasnije i dopoglavar lepoglavskog pavlinskog samostana, autor je četverosveščane svetačke enciklopedije "Cvet sveteh", najopsežnijeg djela stare kajkavske književnosti. U literaturi nalazimo dva oprečna mišljenja o njemu: 1) da je "više historik a manje pripovjedač" (Galinec) odnosno 2) da je "rasni pripovjedač koji se predstavljao čas pod krinkom znanstvenika, a čas pod odorom propovjednika" (Prosperov Novak) te se u radu nastoji utvrditi koja je od ovih postavki bliža istini. U Gašparotijevu je djelu, kako su pojedine usporedbe pokazale, očevidan utjecaj srednjoeuropske barokne propovjedne književnosti: katkada u doslovnom a većinom u strukturalnom smislu. U raščlambi se djela lučilo „žitke svecov“ od stanovitog broja prodeka u njemu te u "prilošku" tj. daleko veći hagiografski dio od puno manjeg propovjednog dijela. Životopisi su svetaca inače utemeljeni uglavnom na legendama, pričama o čudima i drugim Jollesovim „jednostavnim oblicima“ koje su brojni barokni propovjednici koristili kao primjere (pelde, exempla) u svojim propovijedima i oni zapravo čine pripovjedački korpus barokne propovjedne književnosti. Gašparoti međutim kritički pristupa hagiografskoj građi i koristi samo „vredne“ pisce i „istinskeša“ djela te je zato „čudoviteh“ peldi kao i baroknog ornatusa u tom dijelu manje. Raščlamba propovijedi „Na fašenski pondelek“ iz „priloška“ pokazuje da je Gašparotijev procédé, iako nešto skromnije od Zagrepčevog, ipak barokno strukturiran: antitetičkim simbolima, kontrastnim i nekontrastnim gomilanjima itd. Glede uvodne dileme pak možemo reći da je Gašparoti posljednji veliki kajkavski barokni propovjednik a time i pripovjedač, posebice sjajnih kratkih priča.
ID-DOI10.32004/k.51.5-6.3
rrep
4
NaslovKulturna baština Općine Vinica : sudjelovanje u projektu Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine DETOX SLO-HR 98" u okviru programa prekogranične suradnje "INTERREG V-A Slovenija - Hrvatska / Vesna Pascuttini-Juraga.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 5-6 ; str. 83-97
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiKulturna baštinaTradicijske građevineKamen vinicitProjektiVinicaHrvatskaSlovenija
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst.Summary
Vrstačlanak
UDK72
OpisPodručje Općine Vinica karakterizira bogata povijest s mnoštvom očuvane kulturne i prirodne baštine, a cilj ovog rada je predstaviti ove bogate kulturne slojeve kao i sudjelovanje Općine Vinica u projektu „Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine DETOX SLO-HR 98“ koji se provodi u okviru programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija - Hrvatska 2014-2020. U srednjovjekovnom razdoblju Vinica je bila važno trgovište s utvrdom castrum Vinica koja se spominje u 14. stoljeću i crkvom svetog Marka. Na području Općine Vinica u kasnijim je razdobljima izgrađeno nekoliko dvoraca, kurija te drugih građevina svjetovnog karaktera. Među njima se ističu ostatci dvorca Opeka, oko kojeg nastaje i vrijedan perivoj danas poznat kao arboretum Opeka. Značajne građevine su: kurija Patačić, kurija Mattačić-Dolansky, kurija Köröskeny-Rupčić te dvorac Bajnski Dvori s perivojem i kapelicom. Posebno je vrijedan kameni spomenik „Pranger“ nekadašnja mjera za žito i sramotni kamen, jedinstveni takav primjer očuvan na području sjeverozapadne Hrvatske. Od očuvane baštine viničkog kraja valja spomenuti barokni pil sv. Benedikta te barokni zdenac s kipom sv. Ivana Nepomuka. Tradicijska graditeljska baština na području Općine Vinica obilježena je očuvanim stambenim i gospodarskim građevinama koje su građene od kamena vinicita. Kamen vinicit vadio se u prošlosti, a također se vadi još i danas u kamenolomu Marčan na području Općine Vinica. Većina stambenih i gospodarskih građevina ovoga kraja građena je upravo od kamena vinicita. U sklopu INTERREG Programa DETOX SLO-HR 98 kao jedan od partnera sudjelovala je Općina Vinica. Na području Općine Vinica kroz ovaj je program obnovljena i uređena tradicijska vinička kuća građena od kamena vinicita, izrađena je replika nekadašnjeg viničkog sramotnog stupa i kamene mjere tzv. Prangera te je obnovljen barokni kip sv. Ivana Nepomuka.Vinica municipality cultural heritage/ Participation of the Vinica municipality in the “Rural detoxication by learning about the abundance of cultural heritage DETOX SLO-HR 98” implemented under the cross-border cooperation program “INTERREG V-A Slovenia – Croatia” (By Vesna Pascuttini-Juraga, Varaždin)- Summary: The Vinica municipality area is characteristic for its rich history with an abundance of preserved cultural and natural heritage, and the goal of this paper is to present these rich cultural layers, as well as the participation of Vinica municipality in the project “Rural detoxication by means of learning about the abundance of cultural heritage DETOX SLO-HR 98“ implemented under the cross-border cooperation program “INTERREG V-A Slovenia – Croatia 2014 – 2020”. In the middle ages Vinica was an important trade point with the Vinica castrum fort mentioned in the 14th century and St. Mark’s church. In subsequent periods several palaces, manors and other structures of secular character were built in the Vinica municipality area. The Opeka manor remains are distinguished among them, around which a valuable public garden was established, known today as the Opeka Arboretum. The following buildings are also significant: the Patačić mansion, the Mattačić-Dolansky mansion, the Koroskeny-Rupčoć mansion and the Bajnski Dvori castle with an arboretum and chapel. The Pranger stone monument is of special value; the former measure for wheat and the pillar of shame, a unique example preserved in northwest Croatia. Other examples of preserved heritage in the Vinica area that should be mentioned are: the St. Benedict baroque monument, and the baroque fountain with the monument of St. John Nepomuk. The traditional architectural heritage is characteristic for its preserved family houses and estates built with Vinicit stone. In past times as well as today, Vinicit stone was exploited from the Vinica municipality’s Marčan quarry.
ID-DOI10.32004/k.51.5-6.1
rrep
5
NaslovKratki uvod u kasnosrednjovjekovnu zagrebačku toponimiju / Branimir Brgles.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 5/6 ; str. 45-58
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiToponimiHodonimiSrednji vijekZagreb
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 57-58.Summary
Vrstačlanak
UDK050
OpisAutor analizira najstarije pisane potvrde zagrebačkih toponima. Riječ je o potvrdama koje nalazimo u vrelima iz XII. i XIII. stoljeća. Detaljnije je analizirana toponimija i topografija užeg prostora staroga Gradeca i Kaptola. Analizirane su najstarije potvrde hodonima i toponima te njihove poveznice s topografijom srednjovjekovnoga urbanog prostora. Potom su analizirani neke od najstarijih povijesnih toponimijskih potvrda iz šire zagrebačke okolice, odnosno iz prostora između Medvednice i rijeke Save. Tekst daje kratak pregled vrela, povijesnih potvrda i suvremenih tumačenja najvažnijih zagrebačkih toponima. Na koncu je ponuđen zaključak, kojim su toponimijske potvrde povezane s povijesnim topografskim i okolišnim uvjetima. Nastojalo se povezati povijesne i okolišne procese u srednjem vijeku s motivacijama imenovanja toponima.The author analyses the historical attestations of Zagreb’s place-names. Most of the attestations come from the 13th century.The oldest toponyms are descriptive, named after the specific appearance or layout of the subject being named. In the Sava river valley, part of the modern city of Zagreb, prevail toponyms which could be linked to the influence of the river, the changes of the riverbed and the marshy land around it.
ID-DOI10.32004/k.51.5-6.2
rrep
6
NaslovKaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu : 51(241),5-6(354-355)(2018) / glavna i odgovorna urednica Božica Pažur.
ImpresumZagreb : Kajkavsko spravišće, 2018.
ID000830237
Vrsta publikaciječasopisneomeđena građa
rrep
7
NaslovO jeziku kajkavskoga pjesništva Đurđe Jandriš-Parać / Boris Kuzmić.
Sadržaj(505)Sadrži i bilješke uz tekst.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 3/4 ; str. 47-58
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiKajkavsko pjesništvoKajkavski književni jezikJandriš-Parać, ĐurđaTuropoljePleso
Bibliografska napomenaBibliografija: 10 jed.Summary
Vrstačlanak
UDK811.163.42821.163.42
OpisU radu se analizira jezik kajkavske pjesničke zbirke Turopole moje lepo: joa i ti-jeno zanaviek (2005.) autorice Đurđe Jandriš-Parać (1945. g.). Analiza će pokazati u kojoj mjeri autoričin suvremeni kajkavski književni jezik uključuje dijakroniju (poznavanje jezika stare kajkavske književnosti) i sinkroniju (suvremene turopoljske govore, pogotovo pleški govor, čija je autorica izvorna govornica).The paper analyses the language of the Kajkavian poetry collection Turopole moje lepo: joa i ti-jeno zanaviek (2005) by Đurđa Jandriš-Parać (1945). The analysis will show to what extent the author's modern Kajkavian literary language includes diachrony (knowledge of the old Kajkavian literature language) and synchronicity (contemporary Turopolje speeches, especially the Pleso speech, of which the paper’s author is a native speaker).
ID-DOI10.32004/k.51.3-4.1
rrep
8
NaslovKapela sv. Petra u Novom Mjestu : (dvadeset godina poslije) / Ivan Srša.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 3/4 ; str. 59-92
Ključne riječiSakralna arhitekturaKapeleZidne slikeKapela sv. PetraSrednji vijekNovo Mjesto
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst.Summary
Vrstačlanak
UDK7275
OpisU tekstu se razmatraju prva dva stoljeća povijesti Novog Mjesta, kapele i njezinih pokrovitelja, od utemeljenja do obnove početkom 16. stoljeća (1302. – 1502.). Analiziraju se geodetskim mjerenjima utvrđeni položaji uzdužnih osi u kapeli (os svetišta i os broda) i pomoću njihovih azimuta datira se njezino utemeljenje. Sveto usmjerenje kapele i njezin izvorni titular dovode do zaključka da je crkva utemeljena 1302. i posvećena dominikanskom redovniku sv. Petru mučeniku. Kapela sv. Petra utemeljena je u doba Ladislava Rakovečkog koji je sjeverozapadni zid broda dao oslikati prizorima iz ciklusa Legende o sv. Ladislavu, posvećenih njegovu zaštitniku. Pored njih u kapeli je fragmentarno sačuvano i više slojeva zidnih slika iz 14., 15. i 16. stoljeća, među kojima su najvrjedniji scene Majke milosrđa i Jeseova stabla na trijumfalnom luku, te Sveto lice iz Luccae i apostoli na zidovima svetišta.The paper elaborates on the first two centuries of Novo Mjesto's history, the chapel and its patrons dating from the chapel’s establishment to the restauration at the beginning of the 16th century (1302 – 1502). The time of the chapel's establishment is determined on basis of longitudinal axis azimuths estimated on basis of geodesic measurements (from the shrine to the nave axis). The chapel's sacred orientation and its original titular lead to the conclusion that the church had been established in 1302 and dedicated to the Dominican friar St Peter Martyr. St Peter's chapel was established in the period of Ladislav Rakovečki who had the north-west nave wall painted with scenes from the Legende o sv. Ladislavu (Legends about St Ladislav), dedicated to his protector. There are also several layers of mural paintings from the 14th, 15th and 16th centuries preserved in fragments, among which the most valuable are the scenes Mother of Mercy and Tree of Jesse on the triumphal arch, and Holy Face of Lucca and apostles on the shrine walls.
ID-DOI10.32004/k.51.3-4.4
rrep
9
NaslovKamen po kamen palača : o prijevodu druge tiskane gramatike kajkavskoga književnog jezika - Kroatische Sprachlehre--- Franje Korniga iz 1795. / Bojana Schubert.
Materijalni opisIlustr.
Matična publikacijaKaj (Online) – 1848-7920 – 51 (2018), 3/4 ; str. 36-46
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Ključne riječiKajkavski književni jezikGramatikaKornig, FranjoŠtebih Golub, Barbara
Bibliografska napomenaBibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 7 jed.Summary
Vrstačlanak
UDK811.163.4280
OpisU današnjoj, prije svega standardnojezičnoj kulturi, trebamo cijeniti svaki pokušaj da se znanstveni lingvistički fokus skrene i na stare hrvatske, neštokavske jezike. Gotovo zaboravljen, u najtežem je položaju vjekovni kajkavski književni jezik kojim se pisalo od polovice 16. do polovice 19. stoljeća. Danas se o njem u široj javnosti malo što zna, ne spominje ga se u obrazovnom programu, pa čak ni u kajkavskoj Hrvatskoj. Ipak, zaslugom rijetkih istraživača, o njem se u novije vrijeme donose važne znanstvene spoznaje. Ovaj je rad zamišljen kao kritički osvrt na prijevod druge tiskane kajkavske gramatike. Autor je gramatike Franjo Kornig, naslov glasi Kroatische Sprachlehre, oder Anweisung für Deutsche, die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, nebst beigefügten Gesprächen und verschiedenen Übungen (Horvatska gramatika ili uputa Nijemcima kako da u kratkom vremenu temeljito nauče horvatski jezik s dodanim razgovorima i različitim vježbama), a godina je izdanja 1795. Autorica je prijevoda kajkavologinja Barbara Štebih Golub (2015. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).Croatians, as many other European nations, live in a standard language culture. Contemporary Croatian standard language is based on the Štokavian organic basis. In the past, numerous works based on the organic basis of all three Croatian dialect groups (Čakavian, Kajkavian and Štokavian), as well as on the mixed language of Ozalj, were written and published. Kajkavian standard language was used from the mid-16th century until the mid-19th century in the north-west part of Croatia. This language was supraregional, standardized, described in six (known) grammar books and it was competing with Štokavian for the role of the standard language in the1830s. After losing the battle, it has been devalued in Croatia, erased in the Croatian education system, and repressed from the Croatian collective memory. Every effort regarding linguistic research of non-Štokavian Croatian historical languages is more than welcome. This paper is a critical review of one of such efforts. Historical linguist Barbara Štebih Golub translated 4 of 6 known old Kajkavian grammar books which were originally written in German (1779–1837). We will focus on the translation of Franjo Kornig's grammar book: Kroatische Sprachlehre, oder Anweisung für Deutsche, die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, nebst beigefügten Gesprächen und verschiedenen Übungen (Horvatska gramatika ili uputa Nijemcima kako da u kratkom vremenu temeljito nauče horvatski jezik s dodanim razgovorima i različitim vježbama), published in 1795.
ID-DOI10.32004/k.51.3-4.3
rrep
10
291 (1-10)