beta
NaslovPolitička misao = Croatian political science review : 56,1(2019) / glavni i odgovorni urednik Dejan Jović.
ImpresumZagreb : Fakultet političkih znanosti, 2019.
ZbirkaDigitalna zbirka Croatica - obvezni primjerak
ID000668199
Vrsta publikaciječasopis; neomeđena građa
  
rrep
 
6 (1-10)
NaslovZnanstvenici o reformama znanosti iz 2013. : kritička analiza / Jadranka Švarc, Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Jasminka Lažnjak.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisVlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.Croatian Government has launched a series of reforms of the scientific system in 2013 aiming to increase its excellence and international competitiveness. In order to examine the achievements of these reforms, our research tried to explore how scientists perceived changes in the structure of the scientific research system four years after the new system was introduced. The research was conducted in two phases, using qualitative and quantitative methods, on a purposive quota sample according to scientific disciplines, institutions and scientific grades. The results suggest that the reforms have resulted in certain organizational advancements, and with a shift towards greater competitiveness in the research community, but at the same time they produced a number of unintended consequences, like endangering financial sustainability of research, transparency and openness of the scientific system. It is therefore reasonable to ask whether another change of direction of the Croatian science policy is needed.
rrep
1
NaslovPromjena politike osiguravanja kvalitete na javnim sveučilištima u Hrvatskoj u periodu od 2001. do 2013. godine / Nikola Baketa.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisAutor u radu iz teorijske perspektive historijskog institucionalizma i koncepta promjene politike detektira i analizira pokretače promjene te ključne uvjete koji su omogućili ili spriječili promjenu politike osiguravanja kvalitete na javnim sveučilištima u Hrvatskoj u periodu od 2001. do 2013. godine. Radom je obuhvaćeno sedam javnih sveučilišta – Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, te Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Koristeći se kvalitativnim metodama (usmjerena analiza sadržaja i polustrukturirani intervjui) kojima se prati proces promjene politike utvrđeno je da su glavni pokretači promjene izvanjski. Glavni zaključak je da institucionalna struktura može biti preduvjet koji omogućuje akterima provedbu promjene, ali da su pojedine karakteristike aktera, poput njihovih kapaciteta, nužne da bi se promjena i dogodila.From the theoretical perspective of historical institutionalism and concept of policy change the author detects and analyzes the initiators of change and key conditions that enabled or prevented the change in quality assurance policy at public universities in Croatia from 2001 to 2013. The analysis includes seven public universities – the University of Zagreb, the University of Split, the University of Rijeka, the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, the University of Zadar, the University of Dubrovnik and the Juraj Dobrila University of Pula. Using qualitative methods (directed content analysis and semi-structured interviews) to follow the process of policy change, it has been established that the main motors of change are external. The main conclusion is that the institutional structure can be a prerequisite that enables actors to implement change, but that certain features of actors, such as their capacities, are necessary for policy change.
rrep
2
Naslov"Unutarnja" kriza pravosuđa? : Stavovi pripadnika pravničkih profesija o pravosuđu u Hrvatskoj i Srbiji / Marko Mrakovčić, Danilo Vuković.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisU radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike “dobrog” pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na “unutarnju” krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu “izvanjsku” krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa.In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a “good” judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an “internal” crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident “external” crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.
rrep
3
NaslovKulturno nasilje kao proces dugog trajanja : od kolonijalizma do humanitarizma / Goran Tepšić, Miloš Vukelić.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Jeziksrpski
Vrstačlanak
OpisU radu se polazi od teze da orijentalizam, kao oblik kulturnog nasilja, predstavlja strukturu dugog trajanja čija se matrica reprodukuje kroz diskurse i prakse različitih društvenih poredaka. Koristeći genealoški i longue durée pristup, autori analiziraju diskurse kolonijalizma, antisemitizma, nacionalizma i humanitarizma kako bi ukazali na dugotrajnost identitetske podele po liniji Zapad-Istok (Orijent), kao i na kontinuitet određenog kulturnog sadržaja koji implicira superiornost jedne i inferiornost druge strane. Analiza pokazuje i da svi ovi diskursi, iako međusobno različiti, mogu da se ukorene u orijentalističku matricu i da tako postanu instrument legitimacije i opravdavanja različitih oblika indirektnog (represija, eksploatacija) i direktnog nasilja (ratovi, genocid, etničko čišćenje). Cilj rada je razumevanje različitih oblika nasilja i njihove složenosti kao preduslov za bavljenje prevencijom nasilja.The main hypothesis of the paper is that Orientalism, as a form of cultural violence, represents a long-term historical structure which is reproduced through discourses and practices of various social systems. The authors apply genealogy and longue durée approaches to analyze discourses of colonialism, antisemitism, nationalism, and humanitarianism, indicating the long-lasting identity division along the West-East (Orient) axis, as well as continuity of the cultural content that implies the superiority of the Self and the inferiority of the Other. The analysis also shows that all these discourses, although mutually different, can be rooted in the Orientalist matrix and thus become instruments for legitimizing and justifying various forms of indirect (repression, exploitation) and direct violence (wars, genocide, ethnic cleansing). The paper aims to understand the different forms of violence and their complexity as precondition for violence prevention.
rrep
4
NaslovParadoks privatnosti : empirijska provjera fenomena / Andro Pavuna.
Materijalni opisGraf. prikazi.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
NapomenaBilješke uz tekst.
OpisParadoks privatnosti označava diskrepanciju između deklariranog izražavanja visoke zabrinutosti za privatnost (privacy concerns) i istovremenog manifestiranja ponašanja kojim se iskazuje nebriga za privatnost, osobito kada su u pitanju društvene mreže i korištenje interneta. Cilj istraživanja bio je provjeriti manifestiraju li pojedinci koji su visoko zabrinuti za svoju privatnost ponašanja kojima je štite. Za istraživanje paradoksa privatnosti korištena je skala zabrinutosti za privatnost, konstruirana za ovo istraživanje na osnovi rezultata predistraživanja o načinima kako ispitanici razumiju privatnost i ugrožavanje privatnosti. Za mjerenje bihevioralnih varijabli korištene su tri skale prilagođene za primjenu u Hrvatskoj: društvena dimenzija kontrole ponašanja, opći oprez i tehnička zaštita. Sudionicima je postavljeno i nekoliko konkretnih pitanja o korištenju interneta i društvenih mreža. Istraživanje je provedeno primjenom ankete na prigodnom uzorku od ukupno 966 sudionika. Dobiveni rezultati pokazali su postojanje paradoksa privatnosti na sve tri usporedbe na nivou p <0,001. Unatoč tome što je 90,7% sudionika navelo kako im je privatnost važna ili izrazito važna, velik broj sudionika koristi usluge onih tvrtki čiji je cijeli poslovni model baziran na prikupljanju, analiziranju i dijeljenju korisničkih podataka. Njih 99,3% koristi jednu od takvih tražilica, 86% neki od takvih servisa e-pošte, 88% koristi društvenu mrežu Facebook, na kojoj ih više od 73% ima navedeno svoje pravo ime i prezime te osobnu fotografiju. Dobiveni rezultati pokazuju kako je sudionicima deklarativno važna njihova privatnost, no kako je se vrlo lako odriču kada se radi o korištenju interneta i društvenih mreža, što ima značajne implikacije na aktualnu raspravu o zaštiti privatnosti i osobnih podataka u digitalnom okruženju.Privacy paradox is a phenomenon in which people who say they are concerned about their privacy behave as if they weren’t, especially when it comes to social networks and the use of the Internet. The aim of this research was to determine whether individuals who are highly concerned with their privacy exhibit privacy protecting behaviour in an expected manner. To explore the privacy paradox, a privacy concerns scale was developed for this research based on the results of a previous study. To measure behavioural variables, three scales were adapted for application in Croatia, including the social dimension of behavioural control, general caution and technical protection. Participants were also asked some specific questions about their use of Internet and social networks. The survey was conducted using a questionnaire that was given to a convenience sample of 966 participants. The obtained results showed the existence of a privacy paradox on all comparisons at p <0.001. Despite the fact that 90.7% of the participants stated that their privacy is important or extremely important to them, a large number of participants uses online services from companies whose entire business model is based on the collection, analysis and sharing of user data. 99.3% of participants reported the use of such search engines, 86% the use of such e-mail service, 88% reported using Facebook, while more than 73% of them have their real name, surname and personal photo posted on their profile. The results show that participants declaratively deem their privacy important, but they easily waive it over the use of Internet and social networks which has significant implications for the current debate on privacy and personal data protection in the digital environment.
rrep
5
NaslovMedijatizacija i društvena promjena : prilog istraživanju medijatizacije politike / Zrinjka Peruško.
Način izrade datotekeizvorno digitalna građa
Vrstačlanak
OpisČlanak analizira medijatizaciju kao empirijski proces i novi teorijski pristup. Raspravlja se razlika između pojmova medijacije i medijatizacije te drugi novi koncepti koje uvodi taj teorijski pristup u analizi interakcije medija i društvenih promjena. U članku se prezentiraju tri glavne perspektive u teoriji medijatizacije i najvažniji autori te prethodnici u komunikacijskoj i medijskoj teoriji i široj društveno-znanstvenoj (uglavnom sociološkoj) teoriji na kojima se istraživanja dinamike i posljedica medijatizacije danas temelje. Kulturna, materijalna i institucionalna perspektiva medijatizacije (posljednja uključuje i medijatizaciju politike) analiziraju se u odnosu na razumijevanje povijesnog perioda u kojem se odvija medijatizacija, komunikacijskih medija, širih teorijskih gabarita i rezultata empirijskih istraživanja. Zaključno se razmatra recepcija pristupa u Hrvatskoj u svjetlu napredovanja medijatizacijskih promjena iz makro perspektive medijskog sustava i iz mikro perspektive informativnih navika medijskih publika.The article investigates mediatization as an empirical process and a new theoretical approach. Differences between the concepts of mediatization and mediation are examined, with other new concepts developed by this theoretical approach in the analysis of the interaction of media and social change. The article presents three key perspectives in mediatization theory and the most important authors who preceded it from the communication and media field, as well as from the broader social scientific theory (mainly sociological) which forms the basis for the contemporary research into the dynamics of mediatization. Cultural, material and institutional perspectives in the mediatization approach (the institutional also including the mediatization of politics) are analyzed in respect to their understanding of the historical periods in which mediatization takes place, of communication media, broader theoretical frameworks, and the results of empirical research. The article concludes with an analysis of the reception of the mediatization approach in Croatia in light of the progression of mediatization changes from the macro perspectives of the media system and the micro perspectives of the information habits of the media audiences.
rrep
6
6 (1-10)