O projektu

Pisati slobodno – tematski portal o cenzuri periodike krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj zajednički je projekt Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Knjižnica grada Zagreba.

Svrha je projekta izgradnja digitalnoga tematskog i istraživačkog portala koji knjižničnom građom i arhivskim gradivom predstavlja cenzuru tiska krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj. Zbog strogih zakona o tisku u to doba cenzure novina bile su svakodnevne, a cenzori su bili usredotočeni podjednako na tekst i ilustracije. Primjerci necenzuriranih i cenzuriranih izdanja sveščića pojedinih novina čuvaju se u različitim ustanovama. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu najčešće se čuvaju tiskovine koje su cenzurirane i kao takve namijenjene javnomu raspačavanju. Stoga većini primjeraka nedostaju dijelovi tekstualnoga i slikovnoga sadržaja. Čitajući takve primjerke izdanja, istraživači ne mogu zaključiti kakav je sadržaj zapravo cenzuriran niti gdje je primjerak u prvome, necenzuriranome obliku pohranjen i je li uopće sačuvan.

Hrvatski državni arhiv čuva novine obuhvaćene ovim projektom kao priloge u spisima upravno-političkih i pravosudnih tijela u sklopu procesa koji je vođen protiv urednika i nakladnika. Ti su primjerci necenzurirani. Na pojedinima se vide grafitnom olovkom (crvenom ili plavom) obilježeni dijelovi tekstova i ilustracije. Obilježavanje je provodio cenzor u sklopu svojega pregleda otisnutoga primjerka i to su dijelovi koji će nedostajati u drugome izdanju, odnosno na njihovu mjestu ostat će praznina ili biti otisnuta riječ „zaplijenjeno“. Primjerci otisnuti kao ogledni često su znali dospjeti u javnost, no u manjem broju jer ih nakladnik nije slao pretplatnicima. Međutim, u svakodnevnome životu bilo je mjesta u kojem su novine izlazile, često ih se moglo naći u lokalnim gostionicama, a poneki su dospjeli i do narodnih čitaonica. Stoga su neki od njih i sačuvani u Knjižnicama grada Zagreba, ali i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Važan je dio projekta digitalizacija građe i gradiva, u svrhu dostupnosti, ali i zaštite. Većinom tiskane na papiru vrlo niske kvalitete, novine su jedna od najugroženijih vrsta građe. Listanje novina u izvorniku samo pospješuje njihovo propadanje. Stoga ovakvi projekti u kojima je korisnicima omogućen mrežni pristup objedinjenim primjercima novina pozitivno utječu na status zaštite izvornika.

Ovim projektom virtualno se objedinjava, sadržajno i provenijencijom, građa i gradivo iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Knjižnica grada Zagreba, stvara se novi proizvod u obliku tematskoga portala i obogaćuje znanje o hrvatskoj kulturnoj baštini. Ujedno se njime dokumentira cenzura u novinama koje su na kraju 19. i početkom 20. stoljeća bile osnovni medij masovne komunikacije. Cenzura u javnim medijima aktualna je tema u svim povijesnim razdobljima. Dokumentirati cenzuru tiskane riječi i slike veliki je izazov za baštinske ustanove i ujedno njihova društvena odgovornost.

Suradnici

  • Hrvatski državni arhiv: Diana Mikšić
  • Knjižnice grada Zagreba: Vikica Semenski, Maja Sever Pavić i dr. sc. Vesna Stričević
  • Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Karolina Holub, Sonja Hrelja, Matilda Justinić, Silvio Lebinac, Sonja Pigac i dr. sc. Ana Vukadin
  • Voditeljica projekta: dr. sc. Tamara Štefanac, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu