Slobodan govor i govor mržnje

Sadržaj koji je bio cenzuriran u tiskopisima bilo u obliku riječi ili slike u mnogo se slučajeva doista nije pridržavao odredaba ondašnjih zakona o tisku te je izravno poticao na rasnu, etničku ili vjersku netrpeljivost ili mržnju. Cenzurirani primjerci taj sadržaj nemaju, s obzirom na to da on nikada nije bio namijenjen javnomu prostoru. Tek usporedbom obaju izdanja, izvornoga i cenzuriranoga, može se vidjeti ne samo sadržaj koji nedostaje nego i što je točno smatrano govorom mržnje u prošlosti i kako je cenzor onoga doba utjecao na slobodan govor te širenje govora mržnje. Današnja percepcija govora mržnje, jednako kao i slobode govora, drukčija je u odnosu na onu s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nadamo se da će ovako objedinjena izdanja potaknuti daljnja istraživanja i u području cenzure tiska i u području govora mržnje u povijesti.