Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK
Zbirka rukopisa i starih knjiga, kao poseban odjel Kraljevske sveučilišne knjižnice, utemeljena je 1894. godine zauzimanjem tadašnjeg upravitelja Knjižnice Ivana Kostrenčića. Od samog osnutka Zbirke do danas sustavno se vodi briga o najvrjednijem dijelu hrvatske pisane baštine.
Rukopisna zbirka posjeduje niz rukopisnih ostavština, korespondencija s približno 100 000 pisama te 3670 signatura pojedinačnih rukopisa (1720 na hrvatskom jeziku, 920 na latinskom, 454 na njemačkom, 230 na talijanskom itd.). Signature rukopisa označene su prefiksom R i tekućim brojem počevši od 3001 nadalje.
Među vrijednom rukopisnom građom pohranjene su rukopisne ostavštine istaknutih i zaslužnih pojedinaca koji su navedeni abecednim redoslijedom: Franjo Bučar, Ante Ciliga, Franjo Fancev, Ljudevit Gaj, Baltazar Adam Krčelić, Franjo Kuhač, Vatroslav Jagić, Miroslav Krleža, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Emilij Laszowski, Vladimir Lunaček, Vinko Nikolić, Pavao Ritter Vitezović, Đuro Šurmin, Nikola Tommaseo. Obiteljske ostavštine obitelji Brlić i Mažuranić, obitelji Vojnović te arhiv lista Nova Evropa također su pohranjeni u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Treba spomenuti i arhive pojedinih listova koji su izlazili kratkotrajno od kraja 19. st. do međuraća te arhive pojedinih bratovština, društava te obrazovnih i visokoškolskih ustanova.
